HNB: Na popisu ostalih sistemski važnih kreditnih institucija i dalje sedam banaka
11.12.2020 08:07
ZAGREB, 10. prosinca 2020. (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) u četvrtak je objavila najnoviji popis ostalih sistemski važnih (OSV) kreditnih institucija na kojemu je i nadalje ukupno sedam banaka, a za većinu njih je pripadajući zaštitni sloj kapitala ostao isti kao i do sada, osim za Addiko banku za koju je smanjen.
I na najnovijem popisu ostalih sistemski važnih kreditnih institucija i nadalje se nalaze Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb (PBZ), Erste&Steiermaerkische banka (Erste), Raiffeisenbank Austria (RBA), OTP banka Hrvatska, Addiko banka i Hrvatska poštanska banka (HPB), objavila je središnja banka na svojim mrežnim stranicama.
Za svaku od tih banaka utvrđena je i visina stope zaštitnog sloja kojeg moraju održavati i od 1. siječnja 2021. godine. Prema podacima iz tablice koja je sastavni dio priopćenja HNB-a, visina stope zaštitnog sloja za pet banaka i od početka iduće godine, kao i do sada, iznosi dva posto - Zagrebačku banku, PBZ, Erste, RBA i OTP banku, dok za Adiko banku i HPB iznosi 0,5 posto.Usporedba s popisom koji je središnja banka objavila krajem prošle godine pokazuje da je za pet banaka visina stope zaštitnog sloja ostala na dva posto, a za HPB na 0,5 posto.
Za Adiko banku je, pak, razina tog kapitalnog zahtjeva smanjena s jedan posto na 0,5 posto, pokazuje usporedba podataka središnje banke. Kako se pojašnjava u priopćenju, HNB je, kao imenovano tijelo za utvrđivanje ostalih sistemski važnih kreditnih institucija, proveo godišnje preispitivanje sistemske važnosti kreditnih institucija i visine zaštitnog sloja za utvrđene OSV kreditne institucije.
Središnja banka u priopćenju objašnjava da je najnovije preispitivanje je provedeno primjenom iste metodologije kao i u prethodnim ciklusima identifikacije OSV kreditnih institucija (u skladu s člankom 138. Zakona o kreditnim institucijama), a kojim je propisano da se sistemska važnost ocjenjuje na osnovi najmanje jednog od uvjeta - veličine, značenja za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske, značenja prekogranične aktivnosti i povezanosti kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo je Smjernice o kriterijima za utvrđivanje uvjeta za primjenu članka 131. stavka 3. Direktive 2013/36/EU u vezi s procjenom drugih sistemski važnih institucija, koje su prenesene u interne procedure HNB-a. Hrvatska je središnja banka primijenila standardni bodovni pristup za procjenu OSV kreditnih institucija, upotrebljavajući tzv. obvezne pokazatelje razvrstane u sva četiri područja (uvjeta) iz članka 138. Zakona, a raspoložive na datum 31. prosinca 2019. (revidirani podaci za sve kreditne institucije sa sjedištem u RH s odobrenjem za rad u trenutku bodovanja), prilagođeni prag od 275 bodova i stručnu procjenu.
Na osnovi opisane procedure preispitivanjem je utvrđeno ukupno sedam OSV kreditnih institucija, ističu iz HNB-a. Dodaju i kako stopu zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju HNB određuje unutar zakonski dopuštenog raspona uzimajući u obzir pokazatelje sistemske značajnosti, povijesne gubitke u sustavu i stručnu procjenu u relaciji s drugim makrobonitetnim instrumentima kao segmentom koordinirane politike središnje banke usmjerene k postizanju i očuvanju financijske stabilnosti.
Za svaku od tih banaka utvrđena je i visina stope zaštitnog sloja kojeg moraju održavati i od 1. siječnja 2021. godine. Prema podacima iz tablice koja je sastavni dio priopćenja HNB-a, visina stope zaštitnog sloja za pet banaka i od početka iduće godine, kao i do sada, iznosi dva posto - Zagrebačku banku, PBZ, Erste, RBA i OTP banku, dok za Adiko banku i HPB iznosi 0,5 posto.Usporedba s popisom koji je središnja banka objavila krajem prošle godine pokazuje da je za pet banaka visina stope zaštitnog sloja ostala na dva posto, a za HPB na 0,5 posto.
Za Adiko banku je, pak, razina tog kapitalnog zahtjeva smanjena s jedan posto na 0,5 posto, pokazuje usporedba podataka središnje banke. Kako se pojašnjava u priopćenju, HNB je, kao imenovano tijelo za utvrđivanje ostalih sistemski važnih kreditnih institucija, proveo godišnje preispitivanje sistemske važnosti kreditnih institucija i visine zaštitnog sloja za utvrđene OSV kreditne institucije.
Središnja banka u priopćenju objašnjava da je najnovije preispitivanje je provedeno primjenom iste metodologije kao i u prethodnim ciklusima identifikacije OSV kreditnih institucija (u skladu s člankom 138. Zakona o kreditnim institucijama), a kojim je propisano da se sistemska važnost ocjenjuje na osnovi najmanje jednog od uvjeta - veličine, značenja za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske, značenja prekogranične aktivnosti i povezanosti kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo je Smjernice o kriterijima za utvrđivanje uvjeta za primjenu članka 131. stavka 3. Direktive 2013/36/EU u vezi s procjenom drugih sistemski važnih institucija, koje su prenesene u interne procedure HNB-a. Hrvatska je središnja banka primijenila standardni bodovni pristup za procjenu OSV kreditnih institucija, upotrebljavajući tzv. obvezne pokazatelje razvrstane u sva četiri područja (uvjeta) iz članka 138. Zakona, a raspoložive na datum 31. prosinca 2019. (revidirani podaci za sve kreditne institucije sa sjedištem u RH s odobrenjem za rad u trenutku bodovanja), prilagođeni prag od 275 bodova i stručnu procjenu.
Na osnovi opisane procedure preispitivanjem je utvrđeno ukupno sedam OSV kreditnih institucija, ističu iz HNB-a. Dodaju i kako stopu zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju HNB određuje unutar zakonski dopuštenog raspona uzimajući u obzir pokazatelje sistemske značajnosti, povijesne gubitke u sustavu i stručnu procjenu u relaciji s drugim makrobonitetnim instrumentima kao segmentom koordinirane politike središnje banke usmjerene k postizanju i očuvanju financijske stabilnosti.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 4. prosinca 2025. (Hina) - Hrvatski sabor u petak glasuje o raspravljenim točkama, među kojima i o državnom proračunu za 2026. godinu, a to se glasovanje čeka s posebnom pozornošću i zbog činjenice da je Vlada prihvatila nekoliko amandmana oporbenih zastupnika, koje dio javnosti vidi kao nove partnere većine.