Neto dobit Saponije 3,5 puta veća nego u istom lanjskom razdoblju
28.10.2020 07:25
ZAGREB, 27. listopada 2020. (Hina) - Osječka Saponija je u prvih devet mjeseci ostvarila 38,5 milijuna kuna neto dobiti, što je 3,5 puta veća dobit nego u istom razdoblju lani, kada je iznosila 11 milijuna kuna, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješća tvrtke objavljenog u utorak.
Poslovno razdoblje kroz prvi tri kvartala 2020. godine obilježeno je stabilnim rastom poslovnih prihoda i posebnim naglaskom na optimiziranje poslovnih rashoda, navodi se u izvješću. Poslovni prihodi tvrtke iznosili su 397,4 milijuna kuna, što je dva posto više nego lani. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji iznose 389,5 milijuna kuna, od kojih je na inozemnom tržištu realizirano 43 posto. Poslovni rashodi su pali za pet posto, na 357,2 milijuna kuna, navedeno je u izvješću te tvrtke iz područja kemijske, prehrambene i farmaceutske industrije.
U dinamičnom poslovnom okruženju, naveli su iz Saponije, kreirana je strategija agilnog poslovanja s usmjeravanjem na profitabilne prodajne procese i podržavanje tih procesa zahtijevanim resursima. Svi ostali učinci u lancu vrijednosti su minimizirani za razinu "hladnog pogona". "Naglasak na profitabilan proizvodni program i sposobnost prilagodbe u novonastaloj situaciji rezultirali su značajnijim rastom dobiti.
EBITDA u prvih devet mjeseci 2020. godine iznosi 51,6 milijuna kuna uz maržu od 13 posto. Operativna dobit Saponije iznosi 40,2 milijuna kuna, dok je neto dobit razdoblja 38,5 milijuna kuna", istaknuto je u poslovnom izvješću.
Iz Saponije su naveli i da dio portfelja tvrtke pokazuje osjetljivost na sezonalnost te da je treći kvartal posebno bitan za brendove kao što su Faks helizim, Ornel, Arf i Likvi, kako u FMCG tako i u HoReCa kanalima. "Osobit fokus prodajne strategije Saponije za razdoblje turističke sezone donio je odlične rezultate u svim kanalima prodaje, unatoč negativnim turističkim trendovima i padu prometa u maloprodaji", istaknuto je.
Ukupna imovina Saponie na kraju rujna iznosila je 666,4 milijuna kuna, uz kreditnu zaduženost od 132,3 milijuna kuna, neto financijski dug od 58,4 milijuna kuna i neto radni kapital od 180,7 milijuna kuna. Kapitalni troškovi u tom su razdbolju dosegnuli 24,8 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci nisu angažirane nove kreditne linije, a otplatom kreditnih obveza od 16,6 milijuna kuna smanjen je novčani tok iz financijskih aktivnosti, navedeno je između ostalog u izvješću Saponije.
U dinamičnom poslovnom okruženju, naveli su iz Saponije, kreirana je strategija agilnog poslovanja s usmjeravanjem na profitabilne prodajne procese i podržavanje tih procesa zahtijevanim resursima. Svi ostali učinci u lancu vrijednosti su minimizirani za razinu "hladnog pogona". "Naglasak na profitabilan proizvodni program i sposobnost prilagodbe u novonastaloj situaciji rezultirali su značajnijim rastom dobiti.
EBITDA u prvih devet mjeseci 2020. godine iznosi 51,6 milijuna kuna uz maržu od 13 posto. Operativna dobit Saponije iznosi 40,2 milijuna kuna, dok je neto dobit razdoblja 38,5 milijuna kuna", istaknuto je u poslovnom izvješću.
Iz Saponije su naveli i da dio portfelja tvrtke pokazuje osjetljivost na sezonalnost te da je treći kvartal posebno bitan za brendove kao što su Faks helizim, Ornel, Arf i Likvi, kako u FMCG tako i u HoReCa kanalima. "Osobit fokus prodajne strategije Saponije za razdoblje turističke sezone donio je odlične rezultate u svim kanalima prodaje, unatoč negativnim turističkim trendovima i padu prometa u maloprodaji", istaknuto je.
Ukupna imovina Saponie na kraju rujna iznosila je 666,4 milijuna kuna, uz kreditnu zaduženost od 132,3 milijuna kuna, neto financijski dug od 58,4 milijuna kuna i neto radni kapital od 180,7 milijuna kuna. Kapitalni troškovi u tom su razdbolju dosegnuli 24,8 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci nisu angažirane nove kreditne linije, a otplatom kreditnih obveza od 16,6 milijuna kuna smanjen je novčani tok iz financijskih aktivnosti, navedeno je između ostalog u izvješću Saponije.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 23. ožujka 2023. (Hina) - Autobusni prijevoznici iz Udruge hrvatskih autobusnih javno-linijskih prijevoznika (UHAJLP) napuštaju radnu skupinu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) za izradu novog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, nezadovoljni novom definicijom kabotaže u međunarodnom prijevozu, koja dugoročno dovodi u pitanje opstojnost niza njihovih linija.