23.10.2020 08:01
LONDON, 22. listopada 2020. (Hina/Reuters) - Više od polovine malih i srednjih poduzeća koja zajedno zapošljavaju dvije trećine europskih radnika strahuje da bi u idućih 12 mjeseci mogli propasti, pokazalo je u četvrtak istraživanje istraživanje konzultantske kuće McKinsey.
Istraživanje je provedeno u kolovozu, prije opetovanog naglog širenja zaraze koronavirusom u cijeloj Europi koji sili vlade da razmotre nova ograničenja aktivnosti i potiče nagađanja o opetovanom zatvaranju cijelih zemalja. Objava se vremenski poklopila s učestalim upozorenjima o skorom valu stečajeva i poziva Međunarodnog monetarnog fonda i drugih organizacija europskim vladama da udvostruče državne potpore kako bi pomogle tvrtkama da opstanu u pandemiji.

Čak 55 posto čelnika oko 2.200 malih i srednjih poduzeća u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj očekuje da će do rujna 2021. staviti ključ u bravu ako im prihodi ostanu na sadašnjoj razini, pokazalo je istraživanje McKinseya. Aktualni trend pokazuje da će u sljedećih šest mjeseci svaka deseta mala i srednja tvrtka objaviti stečaj."To predstavlja značajan teret za financijski sektor", komentira koautor izvješća Zdravko Mladenov jednu od posljedica takvog razvoja događaja, pored daljnjeg rasta broja nezaposlenih i presušivanja ulaganja.

Ekonomisti koje je Reuters anketirao u rujnu prognoziraju da će gospodarstvo eurozone u 2021. godini porasti samo 5,5 posto, nakon ovogodišnjeg 8-postotnog pada, ali upozoravaju da je čak i taj nepotpuni oporavak pod znakom pitanja s obzirom na daljnje širenje virusa. Mala i srednja poduzeća u Europi zapošljavaju ukupno više od 90 milijuna ljudi ali zbog malog broja radnika i skromnog obujma poslovanja posebno ih muče problemi s novčanim tokom.

U Španjolskoj je 83 posto od 85.000 tvrtki koje su propale od veljače imalo manje od pet radnika.Europske vlade do sada su održavale na površini tisuće tvrtki u teškoćama nizom mjera, od moratorija na objavu stečaja do odgode otplate zajma. Neke su ih ipak počele ukidati pa su njemačka i britanska središnja banka, među ostalima, upozorile na prijetnju vala stečajeva.

"Dužnosnici moraju učiniti sve što je potrebno da bi se obuzdala pandemija i šteta koju uzrokuje u gospodarstvu i ne smiju prerano povlačiti potporu kako bi se izbjeglo ponavljanje pogreške napravljene u globalnoj financijskoj krizi", objavio je MMF na tjednom blogu. "Mjere podrške kompanijama moraju ići dalje od potpore likvidnosti i osigurati uvjete da insolventna ali održiva poduzeća mogu nastaviti s poslovanjem", dodaju, predlažući restrukturiranje duga i ulaganje u vlasnički kapital.

IlustracijaZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Na nacrt prijedloga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je bio u javnom savjetovanju do 18. svibnja, pristiglo je ukupno 384 komentara na koje će Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) odgovoriti i potom objaviti izvješće, a očekuje se da će stići na Vladu 11. lipnja, doznaje se u utorak iz MINTS-a.

)ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) podržalo je na sjednici u utorak Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. koji je socijalnim partnerima predstavio ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) -  Bosqar Invest u utorak je na konferenciji za novinare predstavio javni poziv za upis i podnošenje ponuda za kupnju novih dionica, njih 5,89 milijuna po cijeni u rasponu od 25,50 do 26,50 eura po dionici, a cilj im je prikupiti oko 150 milijuna eura  novog kapitala.

ZAGREB, 18. svibnja 2026. (Hina) - Hrvatska udruga poslovnih žena Krug u ponedjeljak je dodijelila godišnja priznanja poduzetnicama za 2025. koje se ističu izvrsnošću i doprinosu hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je poduzetnicom godine proglasila Jelenu Cvitanić Herak iz riječke tvrtke Lantina, a menadžericom Kristinu Peruško iz pulske tvrtke Uniline.

BJELOVAR, 18. svibnja 2026. (Hina) - Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je u ponedjeljak da je Bjelovar iz EU-a i nacionalnih fondova povukao više od 60 milijuna eura bespovratnih sredstava za kulturnu infrastrukturu, što je tri puta više od ulaganja u najskuplji projekt u povijesti Grada, Terme Bjelovar – Wellovar.