07.10.2020 08:19
LONDON, 6. listopada 2020. (Hina/Reuters) - Programi pomoći koje je Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao kako bi zemljama pomogao prevladati koronakrizu osudit će mnoge među njima na višegodišnje mjere štednje, upozorile su vodeće svjetske dobrotvorne i društvene organizacije.
Važeći programi MMF-a zahtijevat će od 80 zemalja da u razdoblju od 2021. do 2023. provode mjere štednje prosječne vrijednosti 3,8 posto njihovog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozorile su skupine u pismu upućenom netom pred godišnje sastanke MMF-a i Svjetske banke.

Buduća fiskalna konsolidacija iziskivat će gotovo pet puta više novca no što je dodijeljeno u ovogodišnjim paketima za prevladavanje pandemije Covida-19, procjenjuje u analizi Europska mreža za dugovanje i razvoj (EURODAD), jedna od potpisnica pisma. Više od polovine predviđenih mjera konsolidacije, koje odgovaraju dva posto BDP-a, bit će provedeno sljedeće godine, dodali su. Javni dug povećat će se do 2023. u približno 56 zemalja, a 30 zemalja bit će primorano vjerovnicima platiti dodatne iznose, ekvivalentne njihovim paketima pomoći za 2020. za prevladavanje Covida-19, budući da troškovi servisiranja dugova rastu iz godine u godinu.

"U 46 zemalja za koje su podaci dostupni, mjere štednje koje će se provoditi u razdoblju od 10 godina smanjit će njihove javne rashode s 25,7 posto BDP-a, na 23 posto u razdoblju od 2020. do 2030.", navodi se u analizi. Stoga organizacije u pismu apeliraju na MMF da "smjesta prestane zagovarati štednju u svijetu".

MMF je dodijelio nezapamćene pakete pomoći zemljama koje su zatražile hitno financiranje u uvjetima recesije u globalnom gospodarstvu, povezane s mjerama suzbijanja pandemije i zatvaranja gospodarstva. Pomoć je dosad zatražilo više od 100 zemalja a MMF je omogućio dvostruko veću dostupnost programu hitnih kredita i instrumentu hitnog financiranja i očekuju da će potražnja za pomoći dosegnuti oko 100 milijardi dolara. MMF-ov odbor u ponedjeljak je odobrio i drugu šestomjesečnu tranšu pomoći u servisiranju duga za 28 zemalja članica u sklopu Zaklade za ograničavanje posljedica katastrofa i pomoć u katastrofama.

Zaklada je već osigurala preko 30 milijardi dolara pomoći i podupire produljenje inicijative grupe G20 za obustavu servisiranja dugova više od 70 najsiromašnijih zemalja svijeta i na iduću godinu. „Tamo gdje je dug neodrživ, treba ga restrukturirati - što prije, to bolje", napisala je prošlog tjedna na blogu šefica MMF-a Kristalina Georgieva.

IlustracijaZAGREB, 13. veljače 2026. (Ministarstvo financija) - U petak je u Ministarstvu financija održano javno predstavljanje izmjena Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala s ciljem znatnog smanjenja administrativnog opterećenja za poduzetnike kada je riječ o izvještavanju o održivosti.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Hrvatska obrtnička komora) - Na predstavljanju 1. Susreta obrtnica koji će se 6. ožujka 2026. godine održati u Dugoj Resi predstavljeni su podaci o ženskom obrtništvu pa tako, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. godine broj žena obrtnica, kojima je obrt jedina djelatnost iznosi 32.263. U razdoblju od godine dana to predstavlja povećanje od 6 %, a u razdoblju od pet godina povećanje od 42,1 %. Također, dodatnih 18.528 obrtnica imaju obrt uz zaposlenje, odnosno 36 posto obrtnica u Hrvatskoj zaposleno je i radi u obrtu.

ZAGREB, 13. veljače 2026. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program potpore Hrvatima u Republici Srbiji za 2026. godinu.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Ministarstvo financija) - Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija od 16. veljače 2026. otvara upis novog izdanja Trezorskih zapisa Republike Hrvatske ročnosti 364 dana i ciljanog nominalnog iznosa 900 milijuna eura uz godišnju stopu prinosa 2,60% i dospijećem 25. veljače 2027. Upis digitalnim kanalima počinje već u nedjelju u ponoć.

ZAGREB, 12. veljače 2026. (Hina) - Ministarstvo gospodarstva u četvrtak je izvijestilo da je u javnom savjetovanju nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrtu, kojim se predviđa uvođenje instituta privremenog poslovođe i obiteljskog obrta, a obrtnicima bi se omogućio i nastavak rada nakon umirovljenja te bi im se smanjio komorski doprinos radi rasterećenja njihova poslovanja.