HT-u ugovori vrijedni 820,5 milijuna kuna za razvoj širokopojasne infrastrukture
02.10.2020 08:18
ZAGREB, 1. listopada 2020. (Hina) - Hrvatski telekom (HT) će a temelju 13 ugovora ukupno vrijednih 820,5 milijuna kuna u deset hrvatskih županija s partnerima izgraditi širokopojasne mreže nove generacije NGA i to najkasnije do kraja 2023. godine, izvijestili su u četvrtak iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova gdje su HT-u uručili ugovore.
Tih 13 ugovora članovima Uprave HT-a Nataši Rapaić i Borisu Drilu u četvrtak je uručila ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, a riječ je o ugovorima za dodjelu sredstava u okviru poziva "Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima", ukupne vrijednosti 820,5 milijuna kuna, od čega je bespovratnih 323,2 milijuna kuna.
Iz tog Ministarstva navode da je do sada u okviru tog poziva potpisano osam projekata ukupne vrijednosti 578 milijuna kuna, od čega je bespovratnih 263,9 milijuna kuna. "Današnjim uručivanjem ugovora HT-u iskoristili smo cijelu alokaciju tog poziva. Potpisan je 21 ugovor ukupne vrijednosti ulaganja od gotovo 1,4 milijarde kuna, od čega je 687 milijuna kuna bespovratnih sredstava", istaknula je tom prilikom ministrica Tramišak. Realizacijom tih 13 projekata, koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, omogućit će se izgradnja NGA mreže te brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup mrežnoj infrastrukturi za dodatnih gotovo 150 tisuća stanova te poslovnih i javnih korisnika iz udaljenih, rjeđe naseljenih i slabije razvijenih područja Republike Hrvatske.
NGN (Next Generation Network) mreže i pristup putem njih NGN (Next Generation Access) su mreže i tehnologija sljedeće generacije, koje su 90 posto optičke mreže, i iznimno dobre za tzv. bijela područja, u kojima je brzina pristupa internetu ispod 30 Mbit/s, a nakon njihove izgradnje brzina tog pristupa će se znatno povećati, na 100 Mbit/s.HT će to, kako kažu iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU-a, s partnerima graditi na područjima deset županija - Brodsko-posavske (gdje je predviđeno 8.342 korisnika), Dubrovačko-neretvanske odnosno u gradu Dubrovniku (12.196 korisnika), Istarske odnosno u Medulinu (11.205 korisnika) te Poreču (11.189) i Rovinju (9.366 korisnika), Krapinsko-zagorske u Đurmancu (10.699 korisnika), Međimurske u Murskom Središću (11.240 korisnika), Osječko-baranjske (9.991 korisnika), Splitsko-dalmatinske u Omišu (10.627 korisnika), Varaždinske u gradu Ludbregu (8.200 korisnika), Vukovarsko-srijemske u Vukovaru (15.682 korisnika) i Zagrebačke u Svetoj Nedelji (16.731 korisnika) i Zaprešiću (13.307 korisnika).
Prilikom uručivanja tih ugovora, član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Boris Drilo istaknuo je da su u HT-u ponosni na te ugovore za različita teritorijalna područja u Hrvatskoj, na kojima će HT izgraditi širokopojasne mreže nove generacije (NGA), i to najkasnije do kraja 2023. "HT kontinuirano ulaže u razvoj optičke mreže, a posebno veseli što aktivno radimo i na digitalizaciji svih dijelova Hrvatske i što ćemo putem ovih projekata mrežu implementirati i u manje urbanim, odnosno ruralnim sredinama Hrvatske te za gotovo 149 tisuća potencijalnih korisnika omogućiti NGA pristup, što će značiti brzine pristupa internetu od 100 Mbit/s", naglasio je Drilo.
Iz tog Ministarstva navode da je do sada u okviru tog poziva potpisano osam projekata ukupne vrijednosti 578 milijuna kuna, od čega je bespovratnih 263,9 milijuna kuna. "Današnjim uručivanjem ugovora HT-u iskoristili smo cijelu alokaciju tog poziva. Potpisan je 21 ugovor ukupne vrijednosti ulaganja od gotovo 1,4 milijarde kuna, od čega je 687 milijuna kuna bespovratnih sredstava", istaknula je tom prilikom ministrica Tramišak. Realizacijom tih 13 projekata, koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, omogućit će se izgradnja NGA mreže te brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup mrežnoj infrastrukturi za dodatnih gotovo 150 tisuća stanova te poslovnih i javnih korisnika iz udaljenih, rjeđe naseljenih i slabije razvijenih područja Republike Hrvatske.
NGN (Next Generation Network) mreže i pristup putem njih NGN (Next Generation Access) su mreže i tehnologija sljedeće generacije, koje su 90 posto optičke mreže, i iznimno dobre za tzv. bijela područja, u kojima je brzina pristupa internetu ispod 30 Mbit/s, a nakon njihove izgradnje brzina tog pristupa će se znatno povećati, na 100 Mbit/s.HT će to, kako kažu iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU-a, s partnerima graditi na područjima deset županija - Brodsko-posavske (gdje je predviđeno 8.342 korisnika), Dubrovačko-neretvanske odnosno u gradu Dubrovniku (12.196 korisnika), Istarske odnosno u Medulinu (11.205 korisnika) te Poreču (11.189) i Rovinju (9.366 korisnika), Krapinsko-zagorske u Đurmancu (10.699 korisnika), Međimurske u Murskom Središću (11.240 korisnika), Osječko-baranjske (9.991 korisnika), Splitsko-dalmatinske u Omišu (10.627 korisnika), Varaždinske u gradu Ludbregu (8.200 korisnika), Vukovarsko-srijemske u Vukovaru (15.682 korisnika) i Zagrebačke u Svetoj Nedelji (16.731 korisnika) i Zaprešiću (13.307 korisnika).
Prilikom uručivanja tih ugovora, član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Boris Drilo istaknuo je da su u HT-u ponosni na te ugovore za različita teritorijalna područja u Hrvatskoj, na kojima će HT izgraditi širokopojasne mreže nove generacije (NGA), i to najkasnije do kraja 2023. "HT kontinuirano ulaže u razvoj optičke mreže, a posebno veseli što aktivno radimo i na digitalizaciji svih dijelova Hrvatske i što ćemo putem ovih projekata mrežu implementirati i u manje urbanim, odnosno ruralnim sredinama Hrvatske te za gotovo 149 tisuća potencijalnih korisnika omogućiti NGA pristup, što će značiti brzine pristupa internetu od 100 Mbit/s", naglasio je Drilo.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 9. travnja 2026. (Hina) - Hrvatski sabor u petak će po hitnom postupku raspraviti Konačni prijedlog Zakona o tržištu kapitala kojim se u naš pravni sustav prenosi Direktiva EU, tzv. content direktiva, kojom se značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti.