Projekt vrijedan 21 milijardu dolara dobio je konačnu dozvolu prije godine dana, trebao bi biti pokrenut 2023. i dosegnuti puni kapacitet od gotovo 20 milijuna tona godišnje 2026. godine. Iako se prirodni plin smatra čišćom alternativom ugljenu i sirovoj nafti, izvor je emisije štetnih ugljikovih spojeva i kritičari smatraju da će se LNG projekti teško uskladiti s prijelazom na gospodarstvo s niskim emisijama ugljikovih spojeva predviđenim Pariškim klimatskim sporazumom i europskim Green Dealom.

Arctic LNG razvija ruska tvrtka Novatek koja nije u državnom vlasništvu. Interes međunarodnih institucija poticaj je projektu a i Moskva planira povećavati svoj udio u globalnom tržištu ukapljenog plina. Novatekov projekt na Arktiku financirat će Francuska državna investicijska banka i kreditna agencija Bpifrance, sa 700 milijuna dolara kredita, Kineska razvojna banka, koja bi trebala osigurati pet milijardi dolara, i njemački Euler Hermes, s 300 milijuna dolara, prema dokumentu.

Bpifranceova preporuka uključuje i više upozorenja i vlada bi je mogla odbiti, ali ističe važnost koju projekt ima za jednu od vodećih francuskih banaka, napominje Reuters. Među kreditorima je i niz drugih institucija koje imaju državnu potporu, uključujući Kinesku razvojnu banku, koja bi trebala ponuditi pet milijardi dolara, te Japanska banka za međunarodnu suradnju, s očekivanih 2,5 milijardi dolara, i i talijanska agencija za kreditiranje izvoza SACE, s osiguranom kreditnom linijom od milijardu dolara.

Ruski zajmodavac Sberbank već je ranije rekao da je spreman osigurati više od 2,7 milijardi eura za projekt čiji je cilj prerada plina na poluotoku Gidan i isporuka 80 posto LNG-a u Aziju. Budu li potvrđeni, krediti navedeni u dokumentu u potpunosti bi pokrili potrebu za vanjskim financiranjem, koje je Novatek procijenio na devet do 11 milijardi dolara.

Kao dionički partneri, u projektu sudjeluju francuski Total, kineski China National Petroleum i CNOOC i konzorcij japanskog Arctic LNG kojeg čine Mitsui & Co i državni Japan Oil, Gas and Metals National Corp. Bpifrance i Total nisu željeli komentirati informaciju o financiranju projekta a Novatek nije odmah bio dostupan za komentar. SACE je također odbio komentirati, CDB nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom, a Euler Hermes proslijedio je pitanje njemačkom ministarstvu gospodarstva i energetike koje je priopćilo da "nije ovlašteno trećim stranama davati informacije o toj temi". Glasnogovornica JBIC-a, koji je već najavio zajam u iznosu do 125 milijuna eura Mitsui&Co-u i Japanskoj nacionalnoj korporaciji za naftu, plin i metale za potrebe kupnje vlasničkog udjela u projektu odbila je komentirati dokument jer nije mogla potvrditi podatke.