Britanska središnja banka razmišlja o negativnim kamatnim stopama
17.09.2020 22:18
LONDON, 17. rujna 2020. (Hina/Reuters) - Britanska središnja banka izvijestila je u četvrtak da razmatra mogućnost uvođenja negativnih kamatnih stopa u slučaju pogoršanja problema u gospodarstvu zbog rasta broja novozaraženih koronavirusom, očekivanog skoka nezaposlenosti i mogućih novih šokova vezanih uz brexit.
BoE je nakon današnje sjednice izvijestio da je devet članova odbora za monetarnu politiku (MPC) jednoglasno odlučilo potvrditi važeće kamatne stope na 0,1 posto i aktualni program kupnji obveznica u vrijednosti 745 milijardi funta.Takva odluka u skladu je s očekivanjima ekonomista iz Reutersove ankete. Ujedno su ocijenili da je oporavak šestog najvećeg gospodarstva brži nego što su bili procijenili još prošlog mjeseca.
Oporavak gospodarstva vjerojatno će se nastaviti i razina aktivnosti u trećem kvartalu bit će sedam posto slabija u usporedbi s krajem 2019. godine, a ne devet posto slabija, kao što je BoE predviđao u kolovozu. "Odbor će nastaviti pomno pratiti situaciju i spreman je na odgovarajući način prilagoditi monetarnu politiku u skladu sa svojim mandatom. Usto će razmotriti niz poteza koje bi mogao poduzeti kako bi postigao svoje ciljeve”, izvijestili su iz središnje banke.
Najavili su također da će u četvrtom kvartalu "započeti strukturirani angažman na operativnim uvjetima" za negativne kamatne stope, signalizirajući da će razmotriti kako spustiti kamatne stope ispod nule, vodeći računa o tome da ne naštete zajmodavnim aktivnostima banaka i oporavku gospodarstva.
Britansko je gospodarstvo u drugom tromjesečju potonulo 20 posto na kvartalnoj razini, najviše u skupini sedam najvećih gospodarstava (G7). Poput ostalih središnjih banaka u svijetu, i BoE razmišlja o tome kako najbolje iskoristiti ograničeni manevarski prostor. Guverner Andrew Bailey i neke njegove kolege u ranijim su istupima isticali da razmatraju loše i dobre strane uvođenja negativnih kamatnih stopa, čime bi slijedili primjer drugih središnjih banaka, poput Europske središnje banke (ECB) i japanske Bank of Japan (BOJ).
Mnogi analitičari očekuju da će BoE na sjednici u studenome povećati vrijednost programa kupnji obveznica, podsjeća Reuters. Najnovije odluke središnje banke snažno su pritisnule tečaj britanske valute koja je prema dolaru oslabila oko 0,5 posto u odnosu na zatvaranje dan ranije, na 1,29 dolara.
Oporavak gospodarstva vjerojatno će se nastaviti i razina aktivnosti u trećem kvartalu bit će sedam posto slabija u usporedbi s krajem 2019. godine, a ne devet posto slabija, kao što je BoE predviđao u kolovozu. "Odbor će nastaviti pomno pratiti situaciju i spreman je na odgovarajući način prilagoditi monetarnu politiku u skladu sa svojim mandatom. Usto će razmotriti niz poteza koje bi mogao poduzeti kako bi postigao svoje ciljeve”, izvijestili su iz središnje banke.
Najavili su također da će u četvrtom kvartalu "započeti strukturirani angažman na operativnim uvjetima" za negativne kamatne stope, signalizirajući da će razmotriti kako spustiti kamatne stope ispod nule, vodeći računa o tome da ne naštete zajmodavnim aktivnostima banaka i oporavku gospodarstva.
Britansko je gospodarstvo u drugom tromjesečju potonulo 20 posto na kvartalnoj razini, najviše u skupini sedam najvećih gospodarstava (G7). Poput ostalih središnjih banaka u svijetu, i BoE razmišlja o tome kako najbolje iskoristiti ograničeni manevarski prostor. Guverner Andrew Bailey i neke njegove kolege u ranijim su istupima isticali da razmatraju loše i dobre strane uvođenja negativnih kamatnih stopa, čime bi slijedili primjer drugih središnjih banaka, poput Europske središnje banke (ECB) i japanske Bank of Japan (BOJ).
Mnogi analitičari očekuju da će BoE na sjednici u studenome povećati vrijednost programa kupnji obveznica, podsjeća Reuters. Najnovije odluke središnje banke snažno su pritisnule tečaj britanske valute koja je prema dolaru oslabila oko 0,5 posto u odnosu na zatvaranje dan ranije, na 1,29 dolara.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 8. lipnja 2026. (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) - Na početnoj konferenciji predstavljen je Projekt „Uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena i podizanje razine svijesti o dobrobiti prijavljenog rada“. Projekt predstavlja jednu od ključnih aktivnosti usmjerenih na jačanje informiranosti te podizanje svijesti poslodavaca, radnika i šire javnosti o štetnosti neprijavljenoga rada te dugoročno jačanje zakonitosti poslovanja i učinkovitije suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj.