Kako u analizi podataka navode iz Raiffeisen banke (RBA), u odnosu na lipanj depoziti su porasli za 3,1 milijardu kuna ili jedan posto, dok je na godišnjoj razini, gdje je pozitivan trend prisutan još od kraja 2011. godine, rast iznosio 23,6 milijardi kuna, čime je usporen s lipanjskih 9,1 posto na 8,1 posto u srpnju.

Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita, koji obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite, prije svega je rezultat rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.

Naime, uz mjesečnu stopu rasta od 2,2 posto, depozitni novac krajem srpnja iznosio je 118,9 milijardi kuna, što je u ukupnim depozitima udio od 37,2 posto. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca, uz manja odstupanja. Godišnja stopa je u srpnju iznosila 19,8 posto, a depozitni novac je u apsolutnim iznosima na kraju srpnja ove, u odnosu na kraj srpnja prošle godine, porastao za 19,6 milijardi kuna.

Analitičari RBA smatraju da su ta kretanja rezultat okruženja niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pri čemu postoji tendencija da se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine, višak raspoloživog dohotka postepeno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti porasli su na mjesečnoj razini za 606,7 milijardi kuna ili 0,3 posto, a u srpnju su nastavili rasti i na godišnjoj razini, za 4,2 milijarde kuna ili 2,1 posto, pa su tako krajem srpnja iznosili oko 200,6 milijardi kuna. Više od 80 posto štednih i oročenih depozita krajem srpnja su valutni, i to uglavnom u eurima, a tu štednju većinom generira stanovništvo. Ukupni valutni depoziti krajem srpnja su u odnosu na lipanj porasli su za 24,8 milijuna kuna odnosno 0,1 posto, a na godišnjoj razini porasli su za osam milijardi kuna odnosno pet posto.

Promjenama su blago pridonijela i tečajna kretanja, jer je kuna u odnosu na euro na kraju srpnja ojačala 0,9 posto u odnosu na lipanj te oslabila 0,7 posto u odnosu na kraj 2019. godine, napominju analitičari RBA. Kažu da bi izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru, mogle usporiti rast ukupnih depozita kod banaka."Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu", zaključuju RBA-ovi analitičari.