Polugodišnja dobit banaka je, naime, za 1,8 milijardi kuna ili 47,8 posto manja nego u prvom polugodištu prošle banke, što pokazuje da se snažan pad gospodarstva zbog pandemije koronavirusa odrazio i na banke, odnosno njihovu dobit.

"Budući da će gospodarstvo ove godine snažno pasti i banke će osjetiti posljedice toga, u smislu smanjenja prihoda, smanjene dobiti, a neke će imati i gubitke. Međutim, banke su vrlo dobro kapitalizirane. Naše najveće, sistemske važne banke imaju oko 7,5 postotnih bodova viška kapitala u odnosu na regulatorne zahtjeve, a druge banke oko tri posto više kapitala. Tako da su sposobne podnijeti ovaj udarac pada rezultata u ovoj godini", poručio je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući na HTV-u. 

Podaci središnje banke o poslovanju kreditnih institucija na dan 30. lipnja ove godine odnose se na ukupno 20 banaka, od čega je njih 16 poslovalo s dobiti. Najveću dobit u prvih šest mjeseci i ove je godine imala Zagrebačka banka, 775,9 milijuna kuna, što je za oko 42 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.  Slijedi PBZ s bruto dobiti od 479,8 milijuna kuna, ili 43,6 posto manje nego lani. Bruto dobit OTP banke Hrvatska pala je na godišnjoj razini za 18,8 posto, na 339,3 milijuna kuna. Četvrta po visini bruto dobiti u prvih šest mjeseci ove godine je najveća banka u većinskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka (HPB), koja među vodećim bankama bilježi i najmanji pad dobiti, za 10,6 posto, na 136,8 milijuna kuna. Snažan je, pak, pad bruto dobiti zabilježila Erste&Steiermaerkische bank, za 70,7 posto, na 118,1 milijun kuna.

Podaci središnje banke, koji se temelje na podacima koje banke dostavljaju HNB-u, pokazuju i da su prvo polugodište ove godine s gubitkom četiri banke, što je duplo više nego u isto vrijeme lani. S gubitkom su prvih šest mjeseci ove godine završile Imex banka, i to gubitkom od 19,9 milijuna kuna, a slijede J&T banka sa 6,1 milijun kuna gubitka, Sberbank s 5,7 milijuna kuna i Samoborska banka s nešto više od milijun kuna gubitka. 

Podaci središnje banke pokazuju i da je u prvoj polovini ove godine ukupna imovina banaka u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla za 4,35 posto, na 444,3 milijarde kuna. HNB-ovi privremeni nerevidirani podaci za kreditne institucije obuhvaćaju i podatke o poslovanju četiri stambene štedionice, koje za prvo polugodište iskazuju bruto dobit od 12,06 milijuna kuna, što je za oko 425 tisuća kuna više nego u istom razdoblju lani. Zbroje li se podaci o poslovanju banaka i stambenih štedionica, bruto dobit svih kreditnih institucija na kraju lipnja ove godine iznosila je 1,996 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani iznosila 3,812 milijarde kuna. 

Prekinut trend pada udjela loših kredita u odnosu na prethodno tromjesečje

Podaci za drugo tromjesečje ove godine pokazuju također da je prekinut trend pada udjela tzv. loših u ukupnim kreditima u odnosu na tromjesečje prije. Naime, nakon devet tromjesečja u kojima se uzastopno bilježio pad, krajem lipnja je u odnosu na kraj ožujka ove godine udio loših kredita porastao za 0,11 postotnih bodova, na 5,50 posto (krajem ožujka je iznosio 5,39 posto). No, na godišnjoj se razini i nadalje bilježi njihov pad, i to za 1,75 postotnih bodova.

Po podacima HNB-a, u sektoru nefinancijskih društava krajem lipnja je udio loših kredita bio 13,03 posto, što je u odnosu na tromjesečje ranije porast za 0,17 postotnih bodova. Na godišnjoj je, pak, razini to smanjenje za 5,78 postotnih bodova. U sektoru stanovništva udio loših kredita krajem prvog polugodišta iznosio je 6,47 posto, što je 0,72 postotna boda više na tromjesečnoj razini. Kod kućanstava se vrlo blagi porast udjela loših kredita bilježi i na godišnjoj razini, za 0,01 postotni bod. Podaci središnje banke pokazuju da su poslovne banke u drugom tromjesečju ove godine prodale znatno manje potraživanja nego tromjesečje prije. Banke su u prva tri mjeseca ove godine prodala ukupno 311,3 milijuna kuna potraživanja, dok su u drugom tromjesečju prodale 60,8 milijuna kuna potraživanja.