10.08.2020 08:00
ZAGREB, 7. kolovoza 2020. (Hina) - Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 51,4 milijarde kuna što je 6,1 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz smanjen za 11,8 posto, na 83 milijarde kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Vanjskotrgovinski deficit je u šest mjeseci iznosio 31,6 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 61,9 posto. U zemlje članice EU-a u prvih šest mjeseci je izvezeno roba vrijednih 36,1 milijardu kuna, tri posto manje nego u istom razdoblju lani.

Izvoz u zemlje nečlanice pao je 12,8 posto, na 15,3 milijarde kuna.Vrijednost uvezene robe u prvih šest mjeseci je iz članica EU-a pala za 13,4 posto, na 66,5 milijardi kuna. Istodobno je vrijednost uvoza iz drugih zemalja pala za 4,6 posto, na 16,5 milijardi kuna.Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 6,8 milijardi eura, što je na godišnjoj razini pad za 7,4 posto, dok je uvoz pao za 13 posto, na 11,04 milijarde eura. 

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 4,2 milijarde eura. U zemlje članice EU-a u prvih šest mjeseci je izvezeno robe u vrijednosti 4,8 milijardi eura, odnosno 4,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 14 posto, na 2,03 milijarde eura.

Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pala je za 14,6 posto, na 8,8 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pala za 15,8 posto, na 2,2 milijarde eura.

Izvoz u prvih pet mjeseca pao  posto, uvoz  posto

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih pet mjeseci koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, pao 8,6 posto, na 42,2 milijarde kuna, dok je uvoz pao za 14,1 posto, na 68,7 milijardi kuna. Time je DZS korigirao svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine iznosila 41,9 milijardi kuna, što je za devet posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz smanjen 14,4 posto, na 68,5 milijardi kuna.

Po drugim je podacima, vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca iznosio 26,5 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila na 61,4 posto. Izražen u eurima, izvoz je u prvih pet mjeseci pao 9,5 posto, na 5,6 milijardi eura, dok je uvoz pao 14,9 posto, na 9,2 milijarde eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 3,5 milijardi eura. Podaci prema djelatnostima pokazuju da je izvoz tvrtki iz djelatnosti prerađivačke industrije, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio, u prvih pet mjeseci pao za 15,3 posto, na 4,9 milijardi eura.Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka i Italija.

NekretnineZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hrvatska gospodarska komora) - Splitsko-dalmatinska županija, objavila je Javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske 2/25.

ZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hina) - Većina poduzeća u Hrvatskoj upoznata je s umjetnom inteligencijom (AI), ali je još malo njih koristi, a da ne bi zaostajali za time u odnosu na svijet potrebno je više ulaganja i edukacije za razvoj vještina za njezinu primjenu, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni AI u gospodarstvu.

ZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hina) - Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je u utorak kako podržava umirovljenike u njihovim zahtjevima za isplatu pune mirovine tijekom nastavka rada, ocijenivši da bi to izuzetno poticajno djelovalo na postizanje njihovog duljeg ostanka u svijetu rada.

ZAGREB, 14. srpnja 2025. (Ministarstvo gospodarstva) - Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivate više neće donositi, a što je posljedica temeljite analize i praćenja globalnih tržišnih kretanja.

ZAGREB, 19. srpnja 2025. (Nezavisni hrvatski sindikati) - NHS - U javnom prostoru sve se češće pojavljuju informacije o navodno rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore, poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje. Jedan od posljednjih primjera jest tvrdnja kako je „prosječna neto plaća premašila 1.500 eura“, što je u potpunom raskoraku sa službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS).