"S obzirom da su ovo izazovna razdoblja za sve sektore, potrebno je poduprijeti daljnji rast i jačanje industrije hrane i pića, pri čemu naglasak trebamo staviti na izvoz te veća ulaganja u razvoj novih proizvoda i inovacije, ali posebno na poboljšanje investicijske klime", ističe se u analizi Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić napominje kako je Europska komisija (EK) u paketu mjera za pomoć gospodarstvu, prema privremenom okviru EK za državnu pomoć odredila maksimalnu potporu od 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, a tvrtke za preradu hrane mogu najviše 800 tisuća eura.

"Do sada nema ozbiljnih inicijativa da bi se za prehrambenu industriju donio program poticanja, što su pojedine EU zemlje već učinile. Vjerujemo kako je sada vrijeme da se otvori i ta tema, važna za hrvatsku prehrambenu industriju čija se međunarodna konkurentnost smanjuje", kazala je Blažić.

Iz Smartera napominju kako bi po uzoru na EU trebalo osnovati Forum za prehrambenu industriju koji bi uključio sve aktere u lancu i tražio najbolja rješenja koja bi pomogla u jačanju konkurentnosti te industrije.U analizi se navodi kako je zadnjih godina primjetan pad utjecaja prehrambene industrije na ukupno gospodarstvo. 

Tako 2014. udio prehrambene industrije u BDP-u iznosio 4 posto, a 2017. godine je pao na 2,9 posto. Pao je i udjel u BDP-u prerađivačke industrije, s 26,9 posto u 2014. na 22,5 posto u 2017. godini. Udio zaposlenosti te industrije u ukupnoj zaposlenosti u prerađivačkoj industriji uglavnom stagnira te se kreće oko 3,6 posto u ukupnoj zaposlenosti i oko 20 posto od prerađivačke industrije. Ukupno zaposlenih radnika krajem 2019. godine bilo je 47.275, a taj broj se smanjuje zadnjih godina.

Niska ulaganja u istraživanje i razvoj

Analiza je pokazala i kako su razlogom niske produktivnosti hrvatskih prehrambenih kompanija nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj. U Hrvatskoj je vrlo niska stopa investiranja u inovacije i razvoj te iznosi tek 0,13 posto od vrijednosti proizvodnje, dok je prosjek EU-a 0,23 posto.

Cilj Hrvatske trebao bi biti što brže ojačati prehrambenu industrija kako bi se mogla nositi s jakom EU konkurencijom, kaže se u analizi. U tom smislu, kako se navodi, trebali bi se kroz EU fondove kreirati i ciljani programi te alocirati značajnija sredstva. Jedino tako je moguće poduprijeti prehrambenu industriju i povećati njezin utjecaj na gospodarstvo, navodi se u analizi.

Blažić napominje kako neke multinacionalne kompanije najavljuju smanjenje svojih kapaciteta izvan matičnih država, restrukturiranje, ali i zatvaranje svojih tvornica. Hrvatska je tome zadnjih dana svjedok jer je najavljeno zatvaranje tvornice Meggle, a zabrinjava i informacija o mogućoj namjeri odlaska BAT-a iz Rovinja, kazala je. Stoga smatra da bi Hrvatska u složenim uvjetima poslovanja morala prepoznati prepreke za proizvodnju te učiniti sve da industriju ne izlaže dodatnim parafiskalnim i fiskalnim nametima. 

"Gotovo je nevjerojatno da se vodi politika koja je protivna interesima vlastite proizvodnje. Puno takvih "malih" poteza dovode do nekonkurentnosti hrvatske proizvodnje, u ovom slučaju u prehrambenoj industriji, a posljedice su odmah vidljive i na domaću poljoprivredu. Zatvaranje svakog radnog mjesta danas je problem, a zatvaranje cijelih pogona ili tvornica je uvijek ozbiljan udarac na lokalnu, regioanalnu pa i nacionalnu ekonomiju", zaključila je Blažić.