30.07.2020 07:44
ZAGREB, 29. srpnja 2020. (Hina) - Grupa Končar je u prvom polugodištu ove godine ostvarila neto dobit u iznosu od 33,1 milijun kuna, što je gotovo 2,5 puta više u na isto razdoblje lani, kada je iznosila 13,3 milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u srijedu.
Poslovanje Grupe u prvih šest mjeseci, kako se navodi, obilježila je pojava pandemije izazvane virusom Covid-19 na svim tržištima na kojima je prisutna. "Unatoč takvim izvanrednim okolnostima, posebice za vrijeme 'lockdowna' tijekom ožujka, travnja i djelomično svibnja, ostvareni su bolji poslovni rezultati u odnosu na prethodnu godinu", ističu iz tvrtke. Ukupno ostvareni konsolidirani prihodi iznose 1,4 milijarde kuna te su veći za 154 milijuna kuna ili 12,1 posto. Rast bilježe i prihodi od prodaje proizvoda i usluga, za 11,1 posto, na 1,34 milijarde kuna.

Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi u iznosu od 443,8 milijuna kuna, što je rast od 7,7 posto. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnom tržištu ostvareni su u iznosu od 897,4 milijuna kuna, i viši su 12,8 posto. U ukupnim prihodima od prodaje proizvoda i usluga udio izvoza iznosi 67 posto. Najznačajniji izvoz ostvaren je na tržištu Švedske, 124,5 milijuna kuna ili 13,9 posto ukupnog izvoza. U Njemačku je izvezeno roba i usluga u iznosu od 103,2 milijuna kuna ili 11,5 posto ukupnog izvoza, u Austriju 69,1 milijun kuna ili 7,7 posto, Gvineju 46,3 milijuna kuna ili 5,2 posto od ukupno ostvarenog izvoza.

Ukupni rashodi Grupe u prvom su polugodištu bili 1,38 milijardi kuna ili 10,7 posto više u odnosu na šest mjeseci prošle godine. Od 15 društava koja posluju unutar Grupe,13 društava poslovalo je pozitivno, dok je u dva iskazan gubitak.U prvom polugodištu su društva Grupe Končar ugovorila novih poslova u iznosu od 1,48 milijardi kuna, od čega je 421,2 milijuna kuna za domaće tržište, a 1,06 milijardi kuna za izvoz.

U komentaru predsjednika Uprave Gordana Kolaka među ostalim se navodi kako su napravljene procjene poslovanja do kraja godine te se očekuje da će prihodi od prodaje biti veći za otprilike 4 posto u odnosu na ostvarenje 2019. godine.

Kako se u najvećem broju društava ciklus ugovaranja i proizvodnje odvija u duljem vremenskom razdoblju, mogući negativni utjecaj uzrokovan koronavirusom na poslovanje Grupe prije svega ovisi o duljini krize, kazao je.

Napominje i da u ovom trenutku nije moguće u dovoljnoj mjeri procijeniti i kvantificirati poslovne posljedice u narednoj i sljedećim godinama. "Prioriteti Grupe u razdoblju pred nama prije svega su zaštita zdravlja i sigurnost zaposlenika uz nastavak održivog poslovanja. Osigurana likvidnost, stabilna bilanca, niska razina zaduženosti te dobra ugovorenost za iduće razdoblje zasigurno će olakšati suočavanje s daljnjim posljedicama krize", navodi Kolak u komentaru poslovnih rezultata.

NovacZAGREB, 22. siječnja 2025. (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je konstatirao da je imovina bankarskog sustava u prvih devet mjeseci 2024. porasla za 3,4 milijarde eura u odnosu na prosinac 2023., kao i da je nastavljen rast kredita kućanstvima, osobito gotovih nenamjenskih kredita, priopćeno je iz HNB-a.

SPLIT, 21. siječanj 2025., (Grad Split) - Grad Split raspisao je Javni poziv za sufinanciranje zamjene prozora radi zaštite od buke u staroj gradskoj jezgri (Zona A) za 2025. godinu. Cilj ovog programa je poboljšanje kvalitete života stalnog stanovništva, uz očuvanje povijesne i kulturne baštine.

RIJEKA, 22. siječanj 2025. (Grad Rijeka) - Grad Rijeka je putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života objavio Javni natječaj za financiranje projekata i programa iz područja zdravstva, socijalne zaštite i unapređenja kvalitete života u 2025. godini.

PULA, 21. siječanj 2025. (Grad Pula) - Gradonačelnik Pule, Filip Zoričić, donio je 21. siječnja 2025. odluku o dodjeli studentskih stipendija za akademsku godinu 2024./2025. Ukupno je dodijeljeno 174 stipendija, za što je u gradskom proračunu osigurano 270 tisuća eura.

ZAGREB, 20. siječanj 2025. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za koheziju i reforme Raffaele Fitto u ponedjeljak, 20. siječnja boravio je u Zagrebu te s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, ministrom financija Markom Primorcem i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem razgovarao o praktičnoj provedbi i budućnosti kohezijske politike te provedbi hrvatskog plana oporavka i otpornosti.