20.07.2020 07:03
ZAGREB, 17. srpnja 2020. (Hina) - Dioničari Ine bi na glavnoj skupštini, koja je sazvana za 26. kolovoza, trebali odlučiti i o prijedlogu da se većina dobiti iz prošle godine ili iznos od 622,7 milijuna kuna isplati za dividendu, koja bi iznosila 62,27 kuna po dionici, najavljeno je u petak u pozivu za skupštinu.
Matična kompanija, Ina d.d. je prošle godine ostvarila dobit u iznosu od 655,57 milijuna kuna, a skupštini se predlaže da se najveći dio ili iznos od 622,7 milijuna kuna  isplati za dividendu, koja bi iznosila 62,27 kuna po dionici. U zakonske bi se rezerve rasporedilo 32,7 milijuna kuna, a u zadržanu dobit 82,6 tisuća kuna, navodi se u pozivu za glavnu skupštinu koji je objavljen na Zagrebačkoj burzi.

Pravo na dividendu stekli bi dioničari evidentirani u depozitoriju Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD) na dan 2. rujna, a isplatila bi se najkasnije do 25. rujna. "Uzevši u obzir stabilnu financijsku poziciju i nisku zaduženost društva, koje mu omogućuju financiranje investicijskih planova, predlaže se distribuirati dobit u obliku isplate dividende u iznosu od 62,27 kuna po dionici", obrazlaže čelništvo Ine  pozivu za skupštinu. 

Isplata dividende od 62,27 kuna po dionici najavljena je još u drugoj polovici ožujka, kada su se o tomu usuglasili Uprava i Nadzorni odbor Ine.  To je upola manja dividenda nego godinu prije, jer je lani dioničarima isplaćena dividenda od 125 kuna po dionici, ili ukupno 1,25 milijardi kuna. No, i Inina je dobit u prošloj godini bila manja nego u 2018. godini. Naime, po podacima iz objavljenog revidiranog financijskog izvješća, matična kompanija, Ina d.d. je lani ostvarila neto dobit od 655,57 milijuna kuna, dok je u 2018. godini dobit iznosila 1,33 milijarde kuna. 

S obzirom na najavu dividende u iznosu od 62,27 kuna po dionici, neslužbeni izračun pokazuje da će mađarskom MOL-u, koji drži nešto više od 4,9 milijuna dionica Ine ili 49,1 posto dionica, iz prošlogodišnje Inine dobiti za dividendu biti isplaćeno 305,6 milijuna kuna, a Republici Hrvatskoj, koja u Ini ima 4,48 milijuna dionica ili 44,8 posto, 279,2 milijun kuna.  Privatni i institucionalni investitori, koji imaju ukupno nešto više od 608 tisuća dionica ili 6,1 posto dionica Ine, ukupno bi trebali dobiti oko 37,9 milijun kuna na ime dividende.

Uz prijedlog o rasporedu prošlogodišnje dobiti, dioničari Ine na skupštini bi trebali dati i razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora, a za revizora za ovu godinu izabrati revizorsko društvo Ernst &Young. 

BURZA I POSLOVANJEZAGREB, 17. travnja 2025. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Na 4. sjednici Odbora za praćenje Interreg Programa Mađarska - Hrvatska 2021.-2027., održanoj 15. travnja 2025. odobreno je sufinanciranje četiri operacije od strateške važnosti ukupne vrijednosti 10,92 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

DUBROVNIK, 17. travnja 2025. (Grad Dubrovnik) - Javni gradski prijevoznik Libertas Dubrovnik u posljednjih je osam godina do sada nabavio ukupno 68 novih vozila, a uskoro će vozni park pomladiti s 14 novih električnih autobusa ukupne vrijednosti veće od 11,7 milijuna eura, čime se nastavlja započeti proces elektrifikacije i digitalizacije javnog prijevoza.

ZAGREB, 22. travnja 2025. (Hina) - Oko 1. svibnja znat će se koliko je kandidata u 'igri' za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast, odnosno je li nastavljen pad njihova broja vidljiv u tri posljednja izborna ciklusa. Podaci o broju kandidata unatrag 12 godina upućuju da im se broj od izbora do izbora značajno smanjuje.

ZAGREB, 17. travnja 2025 (Porezna uprava) - Napominjemo da je Veliki petak neradni dan za izvršavanje međubankovnih naloga, budući da platni sustavi EuroNKS i Target ne rade.  Slijedom navedenoga, na Veliki petak 18. travnja 2025., neće biti moguće inicirati međubankovna plaćanja (nacionalna, prekogranična i međunarodna) s datumom izvršenja 18. travnja 2025.

ZAGREB, 17. travnja 2025 (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) - Vlada RH Saboru je uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, kojim se želi riješiti problem rascjepkanosti i usitnjenosti i potaknuti njegovu učinkovitu uporabu, a samu komasaciju ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.