Fina: Ina lani s najvećim prihodom, a HEP s najvećom dobiti
06.07.2020 08:05
ZAGREB, 4. srpnja 2020. (Hina) - Najveći prihod u 2019. godini među hrvatskim poduzetnicima, 21,6 milijardi kuna, ostvarila je Ina, a najveću dobit imao je HEP, 1,1 milijardu kuna, dok je Konzum plus imao najveći broj zaposlenika, njih 9.362, pokazuju preliminarni rezultati poslovanja poduzetnika koje je obradila Financijska agencija (Fina).
U Fininom Registru godišnjih financijskih izvještaja evidentirani su i obrađeni godišnji financijski izvještaji 131.701 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija. Obrada tih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2019. godinu, koji su zaprimljeni u zakonom propisanom roku do 30. lipnja, nije završena, napominju u Fini. No, u svojoj kratkoj analizi prezentirali su preliminarne rezultate, koji pokazuju da su ti poduzetnici lani ostvarili konsolidirane ukupne prihode od gotovo 790 milijardi kuna što je 7,9 posto više nego u 2018. godini. Istodobno, ukupni rashodi iznosili su gotovo 752 milijarde kuna ili 8,1 posto više.
Dobit razdoblja u ukupnom iznosu od 48,5 milijardi kuna, ostvarilo je 88.006 poduzetnika ili njih 66,8 posto, dok je gubitak razdoblja od 18,6 milijardi kuna, iskazalo 43.695 poduzetnika. Konsolidirani financijski rezultat pokazuje da su ukupno lani ostvarili neto dobiti od 29,9 milijardi kuna, što je za 1,9 posto više u odnosu na 2018. godinu. Ti poduzetnici imali su lani i 958.430 zaposlenih (prema satima rada), što je 44.080 zaposlenih ili 4,8 posto više u odnosu na 2018. godinu.
Prosječna mjesečna neto obračunata plaća zaposlenih kod poduzetnika iznosila je 5.765 kuna, što je 3 posto više u odnosu na 2018. godinu.Najveći prihod u 2019. godini, prema preliminarnim podacima iz do sada obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, ostvarila je Ina, u iznosu od 21,6 milijardi kuna, dok je HEP ostvario najveću dobit razdoblja, 1,1 milijarde kuna, a najviše zaposlenih imao je Konzum plus, 9.362.
Prihod od izvoza ostvario je 18.991 poduzetnik ili 14,4 posto od ukupnog broja, i to u visini od 124,6 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2018. godinom rast izvoza od 6,2 posto. U istom razdoblju vrijednost uvoza je 121,5 milijardi kuna te trgovinski suficit iznosi 3,2 milijarde kuna. Lani su ukupno poduzetnici u novu dugotrajnu imovinu investirali 22,3 milijarde kuna ili 14 posto više nego godinu ranije, navodi se još u Fininoj kratkoj analizi.
Dobit razdoblja u ukupnom iznosu od 48,5 milijardi kuna, ostvarilo je 88.006 poduzetnika ili njih 66,8 posto, dok je gubitak razdoblja od 18,6 milijardi kuna, iskazalo 43.695 poduzetnika. Konsolidirani financijski rezultat pokazuje da su ukupno lani ostvarili neto dobiti od 29,9 milijardi kuna, što je za 1,9 posto više u odnosu na 2018. godinu. Ti poduzetnici imali su lani i 958.430 zaposlenih (prema satima rada), što je 44.080 zaposlenih ili 4,8 posto više u odnosu na 2018. godinu.
Prosječna mjesečna neto obračunata plaća zaposlenih kod poduzetnika iznosila je 5.765 kuna, što je 3 posto više u odnosu na 2018. godinu.Najveći prihod u 2019. godini, prema preliminarnim podacima iz do sada obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, ostvarila je Ina, u iznosu od 21,6 milijardi kuna, dok je HEP ostvario najveću dobit razdoblja, 1,1 milijarde kuna, a najviše zaposlenih imao je Konzum plus, 9.362.
Prihod od izvoza ostvario je 18.991 poduzetnik ili 14,4 posto od ukupnog broja, i to u visini od 124,6 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2018. godinom rast izvoza od 6,2 posto. U istom razdoblju vrijednost uvoza je 121,5 milijardi kuna te trgovinski suficit iznosi 3,2 milijarde kuna. Lani su ukupno poduzetnici u novu dugotrajnu imovinu investirali 22,3 milijarde kuna ili 14 posto više nego godinu ranije, navodi se još u Fininoj kratkoj analizi.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 8. lipnja 2026. (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) - Na početnoj konferenciji predstavljen je Projekt „Uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena i podizanje razine svijesti o dobrobiti prijavljenog rada“. Projekt predstavlja jednu od ključnih aktivnosti usmjerenih na jačanje informiranosti te podizanje svijesti poslodavaca, radnika i šire javnosti o štetnosti neprijavljenoga rada te dugoročno jačanje zakonitosti poslovanja i učinkovitije suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj.