02.06.2020 09:04
ZAGREB, 1. lipnja 2020. (Hina) - Banke u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine iskazuju dobit iz poslovanja koje će se nastaviti (prije poreza) u iznosu od 1,25 milijardi kuna, što je za 368,6 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju 2019. godine, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB). 
Usporedba privremenih nerevidiranih podataka za kreditne institucije u prvom tromjesečju ove godine s onima za isto razdoblje lani pokazuje, naime, da je bruto dobit banaka u prva tri mjeseca ove godine za 22,7 posto manja nego u prvom kvartalu 2019. Podaci središnje banke za prvo tromjesečje odnose se na 20 banaka koje posluju na hrvatskom tržištu, što je jedna manje nego u istom razdoblju lani. Naime, HPB je početkom travnja prošle godine pripojio Jadransku banku. Ti podatci pokazuju i da je u prvom tromjesečju ove godine ukupna imovina banaka u Hrvatskoj porasla za 2,82 posto, na 437,82 milijarde kuna. 

Po privremenim nerevidiranim podacima na dan 31. ožujka 2020. godine, ukupno je 16 banaka poslovalo s bruto dobiti, a četiri s gubitkom. Najveću bruto dobit na kraju prvog tromjesečja imala je Zagrebačka banka, 531,4 milijuna kuna, što je 15,8 posto manje nego u istom razdoblju lani. PBZ za prvo tromjesečje ove godine iskazuje dobit iz poslovanja koje će se nastaviti (prije poreza) u iznosu od 270,2 milijuna kuna, što je za 16,4 posto manje nego u istom razdoblju godinu prije. OTP banka je imala 155,4 milijuna kuna bruto dobiti, što je pad dobiti za 29,1 posto. Četvrta i peta banka po visini dobiti prije poreza među rijetkima su koje bilježe rast dobiti. Tako Erste&Steiermaerkische bank bilježi rast bruto dobiti za 69,4 posto, na 146,9 milijuna kuna, dok je rast kod Addiko banke bio blaži, za 4,5 posto, na 87,7 milijuna kuna. Najveća banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB) prvo je tromjesečje završila s bruto dobiti od 38,98 milijuna kuna, što je 53,4 posto manje nego u istom razdoblju lani. 

Po podacima središnje banke, nakon što su prvo tromjesečje lani dvije banke zaključile s gubitkom ove je godine taj broj povećan na četiri, a one iskazuju ukupni gubitak od gotovo 25 milijuna kuna. Pritom najveće gubitke bilježe Sberbank, 13,8 milijuna kuna, te Raiffeisenbank Austria (RBA) 8,5 milijuna kuna. S gubitkom su u prvom tromjesečju ove godine poslovale i J&T banka (2,1 milijun kuna) te Samoborska banka (688 tisuća kuna). Po privremenim podacima HNB-a, tri stambene štedionice su u prvom tromjesečju ostvarile ukupnu dobit od 15,2 milijuna kuna. Zbroje li se podaci o poslovanju banaka i stambenih štedionica, bruto dobit svih kreditnih institucija na kraju ožujka ove godine iznosi 1,27 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani iznosila 1,63 milijarde kuna.

Analitičari središnje banke u najnovijoj publikaciji "Makroprudencijalna dijagnostika" napominju kako je unatoč neizvjesnosti u vezi s posljedicama korona krize, stabilnost bankovnog sustava osigurana visokim razinama likvidnosti i kapitala te visokom pokrivenošću neprihodonosnih plasmana. Međutim, dodaju, utjecaj pandemije koronavirusa već se počeo manifestirati u kratkoročnim pokazateljima poslovanja banaka, premda su ti negativni učinci u ovoj fazi znatno ublaženi mjerama HNB-a i Vlade. "U idućem razdoblju smanjit će se profitabilnost banaka zbog pada kamatnih prihoda i većih troškova ispravaka vrijednosti, što s još uvijek prisutnim nepoznanicama oko budućih troškova sudskih sporova povećava kratkoročne rizike u financijskom sustavu", naveli su. 

Udio tzv. loših kredita nastavlja padati

Procjenjuju i kako će nepovoljna gospodarska kretanja zaustaviti trend zamjetnog poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja banaka. Unatoč relaksaciji propisa HNB-a o klasifikaciji loših plasmana, zbog koje se ne očekuje njihov zamjetan porast u prvih godinu dana, nepovoljna gospodarska kretanja ipak bi se u idućem razdoblju mogla odraziti i na njihov porast, navode u najnovijoj publikaciji. Podaci za prvo tromjesečje ove godine pokazuju, ipak, nastavak pada udjela tzv. loših u ukupnim kreditima, na 5,39 posto krajem ožujka ove godine. To je za 0,14 postotnih bodova manje nego krajem prošle godine, a 2,01 postotni bod manje nego krajem ožujka 2019. godine. Po podacima HNB-a, u sektoru nefinancijskih društava krajem ožujka je udio loših kredita bio 12,86 posto, što je u odnosu na tromjesečje ranije smanjenje za 0,79 postotnih bodova, a na godišnjoj za 6,73 postotna boda. U sektoru stanovništva udio loših kredita krajem prvog tromjesečja iznosio je 5,75 posto, što je 0,14 postotnih bodova manje na tromjesečnoj, a 0,91 postotni bod manje na godišnjoj razini. Trend pada udjela loših kredita može se pripisati i aktivnostima banaka na rješavanju nenaplativih kredita odnosno prodaju potraživanja. Po podacima HNB-a, banke su u prva tri mjeseca ove godine prodala ukupno 311,3 milijuna kuna potraživanja.

IlustracijaZAGREB, 15. veljače 2025. (Državne nekretnine) - Državne nekretnine d.o.o. raspisale su prvi natječaj za prodaju nekretnina K-1/25 s ponudom od 13 nekretnina na poželjnim lokacijama u Zagrebu, Karlovcu i Iloku. Riječ je o poslovnim prostorima, stanovima i garaži koji, unatoč trenutnom lošem stanju, predstavljaju priliku za revitalizaciju nekretnina i razvoj poslovnih aktivnosti. Rok za predaju ponuda je 21. ožujka 2025. do 12 sati.

Zagreb, 17. veljače 2025. (Hrvatska obrtnička komora) - Izmjenom odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost povećan je prag za ulazak u sustav PDV-a te je izmijenjen  i Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti.

ZAGREB, 17. veljače 2025. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je 10. veljače  2025. godine Program dodjele državnih potpora za provedbu: Integriranog teritorijalnog programa 2021. - 2027. Prioritet 3. Razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, Specifični cilj: RSO5.2. Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana.

ZAGREB, 13. veljače 2025. (Ministarstvo financija Republike Hrvatske) - Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija od ponedjeljka 17. veljače 2025. otvara upis novog izdanja Trezorskih zapisa Republike Hrvatske ročnosti 364 dana i ciljanog nominalnog iznosa EUR 800.000.000,00 s dospijećem 26. veljače 2026.

ZAGREB, 15. veljače 2025. (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je danas, u subotu 15. veljače 2025. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u trajanju od 10 dana.