EBRD predviđa pad hrvatskog BDP-a ove godine za 7 posto
13.05.2020 08:17
LONDON, 13. svibnja 2020. (Hina) - Hrvatsko gospodarstvo past će u 2020. godini zbog pandemije koronavirusa sedam posto, no u 2021. bi trebao uslijediti brzi oporavak po stopi od šest posto, procjenjuje Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u proljetnim prognozama.
Ključni kanal poremećaja u hrvatskom gospodarstvu bit će turizam, konstatira EBRD, podsjećajući da je vlada sredinom ožujka uvela mjere suzbijanja pandemije, koje su uključivale stroga ograničenja putovanja i gospodarske aktivnosti.„U ožujku je zabilježen pad turističkih dolazaka za 75-80 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a sličan se postotni pad očekuje u drugom kvartalu", navodi EBRD.U trećem kvartalu pad broja turističkih dolazaka trebao bi biti upola manji i iznositi oko 30 posto, budući da je turistima iz glavnih emitivnih tržišta, poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Mađarske i Češke, lako do Hrvatske doći kopnenim putem. Kako se prihodi od turizma smanjuju, negativni efekti prelijevanja krize vjerojatno će se umnogostručiti, između ostalog i kroz šok na tržištu rada, procjenjuju u EBRD-u, podsjećajući da je četvrtina radnika u Hrvatskoj zaposlena na određeno vrijeme, većinom u turizmu.
Mjere karantene značajno pogađaju i potražnju, kako za uslugama tako i za trajnim dobrima, dok će prodaja investicijskih dobara možda biti manje pogođena jer će se dio potrošnje usmjeriti na sanaciju šteta od snažnog potresa koji je u ožujku pogodio Zagreb, predviđa EBRD.Očekuju i smanjenje robnog izvoza, s obzirom na posebno veliku izloženosti Hrvatske teško pogođenom talijanskom gospodarstvu.Hrvatska vlada odgovorila je na krizu snažnim paketima poticajnih mjera, koje trenutno dosežu vrijednost od približno sedam posto BDP-a i trebale bi ograničiti negativne posljedice za gospodarstvo u bliskoj budućnosti ali i pogoršati fiskalne pokazatelje, smatraju u EBRD-u.Zahvaljujući ublažavanju mjera, gospodarske aktivnosti bi se već ove godine trebale u određenoj mjeri normalizirati premda će i dalje biti niže od potencijala gospodarstva.
U 2021., pak, EBRD predviđa "brzi" oporavak hrvatskoj gospodarstva, uz procijenjenu stopu rasta od šest posto.Puni oporavak šire regije do kraja 2021.Za širu skupinu srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, u svom izvješću pod naslovom "Od šoka do oporavka" ta banka predviđa pad aktivnosti u ovoj godini od 4,3 posto.U 2021. godini, pak, očekuju povratak na razinu prije koronakrize, uz procijenjenu stopu gospodarskog rasta od 4,5 posto.Najveći pad aktivnosti u ovoj godini EBRD očekuje u Hrvatskoj, Latviji i Litvi, za sedam posto, dok bi Mađarska i Poljska trebale bilježiti upola blaži pad, za 3,5 posto.Oporavak u 2021. trebao bi se kretati u rasponu od prognoziranog 7-postotnog rasta u Slovačkoj i Estoniji do 4-postotnog u Poljskoj i Mađarskoj.
Poremećaji u lancima stvaranja vrijednosti sada sprečavaju proizvodnju a oporavak će vjerojatno odgoditi slabija vanjska potražnja, predviđaju u EBRD-u. Vlade su u međuvremenu uvele opsežne mjere kako bi sačuvale zaposlenost i poduprle kompanije u hibernaciji, što će rezultirati pogoršanjem javnih financija u svim zemljama u regiji, zamjećuju u EBRD-u.Ključna druga polovina godineU cijeloj skupini tranzicijskih gospodarstva u kojima EBRD posluje, aktivnosti bi u 2020. u prosjeku trebale pasti 3,5 posto. Uz srednju Europu i baltičke zemlje, skupina uključuje i srednju Aziju, istočnu Europu i Kavkaz, jugoistok Europske unije, južni i istočni Mediteran, zapadni Balkan, te Rusiju i Tursku.U 2021. tranzicijska bi gospodarstva u cjelini trebala i više nego amortizirati ovogodišnju recesiju, uz procijenjenu stopu rasta od 4,8 posto.
U EBRD-u napominju da se procjene temelje na pretpostavci o postupnom ublažavanju mjera suzbijanja pandemije i normalizaciji života u drugoj polovini godine.Taj scenarij predviđa umjereni utjecaj koronakrize na dugoročni trend gospodarskog rasta ali pandemija bi mogla imati značajne dugoročne ekonomske, političke i društvene posljedice, naglašavaju u EBRD-u.Upozoravaju i da bi, ostanu li mjere održavanja razmaka na snazi dulje no što se trenutno očekuje, recesija mogla biti znatno dublja a povratak na prošlogodišnje razine BDP-a po stanovniku potrajati godinama. Odgovor na krizu mogao bi otvoriti i prilike, kroz preispitivanje lanaca nabave radi kako bi bili otporniji i raznovrsniji, sugeriraju u EBRD-u.Vlade bi mogle poduprijeti i izmjene u lancima nabave tako što će mjere potpore gospodarskom oporavku bazirati na načelu zaštite klime, dodaju. Tako bi većom javnom potrošnjom pored aktualne ekonomske krize obuhvatile i pitanje dugoročne klimatske krize, dodaju.
ZAGREB, 17. travnja 2025. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Na 4. sjednici Odbora za praćenje Interreg Programa Mađarska - Hrvatska 2021.-2027., održanoj 15. travnja 2025. odobreno je sufinanciranje četiri operacije od strateške važnosti ukupne vrijednosti 10,92 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
DUBROVNIK, 17. travnja 2025. (Grad Dubrovnik) - Javni gradski prijevoznik Libertas Dubrovnik u posljednjih je osam godina do sada nabavio ukupno 68 novih vozila, a uskoro će vozni park pomladiti s 14 novih električnih autobusa ukupne vrijednosti veće od 11,7 milijuna eura, čime se nastavlja započeti proces elektrifikacije i digitalizacije javnog prijevoza.
ZAGREB, 22. travnja 2025. (Hina) - Oko 1. svibnja znat će se koliko je kandidata u 'igri' za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast, odnosno je li nastavljen pad njihova broja vidljiv u tri posljednja izborna ciklusa. Podaci o broju kandidata unatrag 12 godina upućuju da im se broj od izbora do izbora značajno smanjuje.
ZAGREB, 17. travnja 2025 (Porezna uprava) - Napominjemo da je Veliki petak neradni dan za izvršavanje međubankovnih naloga, budući da platni sustavi EuroNKS i Target ne rade. Slijedom navedenoga, na Veliki petak 18. travnja 2025., neće biti moguće inicirati međubankovna plaćanja (nacionalna, prekogranična i međunarodna) s datumom izvršenja 18. travnja 2025.
ZAGREB, 17. travnja 2025 (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) - Vlada RH Saboru je uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, kojim se želi riješiti problem rascjepkanosti i usitnjenosti i potaknuti njegovu učinkovitu uporabu, a samu komasaciju ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.