Kunski krediti na godišnjoj su razini porasli za više od 15 milijardi kuna ili 14,4 posto, a oni s valutnom klauzulom pali su za gotovo četiri milijarde kuna ili 2,6 posto. Trend rasta kunskih kredita, te pad valutnih kredita prisutan je već više od šest godina te se udio valutnih kredita u ukupnim kreditima kontinuirano smanjuje od sredine 2012. kada je taj pokazatelj kreditne eurizacije iznosio 76,3 posto, primjećuju analitičari Reiffeisen banke, napominjući da su u veljači valutni krediti u ukupnim kreditima činili su tek 54,5 posto.

Dodaju da banke u mjesecima koji slijede neće poduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen uslijed posljedica epidemije koronavirusa.

Podaci HNB-a pokazuju da je više od polovine kredita plasirano kućanstvima. Nominalni iznos tih kredita u veljači je bio veći od 134,3 milijarde kuna, što je 8,8 milijardi više u odnosu na veljaču 2019. godine. Unatoč skromnom mjesečnom porastu od 0,5 posto, godišnja stopa rasta iznosila je sedam posto. 

Kod stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite koji su početkom godine još uvijek rasli po godišnjim dvoznamenkastim stopama (15,7 posto).Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju veljače iznosili su 83,7 milijarde kuna, uz međugodišnji rast za 0,4 posto.

Krediti središnjoj državi u veljači su iznosili 36,8 milijardi kuna što je 3,4 posto više u odnosu na veljaču prošle godine.