Veljača zadnji mjesec uoči krize s turističkim porastima
14.04.2020 11:21
ZAGREB, 14. travnja 2020. (Hina) - Komercijalni smještajni objekti u veljači su ostvarili porast dolazaka turista i noćenja u odnosu na isti mjesec 2019., i to od 5,4 odnosno 11,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
S obzirom na širenje pandemije covid19 te uslijed toga i zatvaranja turističko-ugostiteljskih objekata, među kojima i većine hotela, kampova i drugog komercijalnog smještaja, turistički stručnjaci i analitičari se slažu da je teško u idućim mjesecima očekivati pozitivan turistički promet.Već je statistika HTZ-a iz sustava eVisitor za ožujak ove godine pokazala znatniji pad dolazaka i noćenja turista, a ministar turizma Gari Cappelli predviđa da će ukupan pad ove godine biti između 60 i 75 posto, uz uvjet bolje zdravstvene situacije i da se bar nešto prometa 'uhvati' tijekom ljeta i početkom jeseni.
Veljača je u komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj poraste dolazaka turista od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec 2019. 'donijela' s njih 279 tisuća, dok je veći porast noćenja, od 11,1 posto, rezultat 610,5 tisuća noćenja.Stranih je turista bilo nešto više od domaćih, 170 tisuća, čime su u plusu od 1 posto u odnosu na veljaču 2019., dok su domaći turisti sa 106,7 tisuća dolazaka ostvarili znatno veći porast, od 13,5 posto.U noćenjima su i domaći i strani turisti u komercijalnim smještajnim objektima ostvarili poraste iznad 10 posto - strani sa 396 tisuća od 11 posto, a domaći sa 215 tisuća noćenja porast od 11,3 posto.Među stranim turistima najviše je u veljači u komercijalnim smještajnim objektima boravilo Slovenaca, koji su ostvarili gotovo 20 posto od ukupnih stranih noćenja, a slijede ih Austrijanci, Nijemci, Talijani te turisti iz BiH, Srbije i SAD-a.
Po vrstama objekata, najviše noćenja u veljači bilo je u hotelima, više od polovice ukupnih ili 393 tisuće, čime su hoteli bili u plusu od 6,1 posto u odnosu na isti mjesec 2019. Na drugom su mjestu objekti tipa sobe, apartmani i kuće za odmor (ili privatni smještak) sa 155 tisuća noćenja, što je i veliki porast za tu vrstu smještaja u veljači tj. mjesecu niske sezone, od čak 22 posto.Slijedom dobrog turističkog siječnja te potom i veljače, i u prva dva mjeseca ukupno su ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeni porasti, i to od 5,6 posto sa gotovo 500 tisuća dolazaka turista, i od 9,6 posto, sa gotovo 1,1 milijuna noćenja.
Veljača je u komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj poraste dolazaka turista od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec 2019. 'donijela' s njih 279 tisuća, dok je veći porast noćenja, od 11,1 posto, rezultat 610,5 tisuća noćenja.Stranih je turista bilo nešto više od domaćih, 170 tisuća, čime su u plusu od 1 posto u odnosu na veljaču 2019., dok su domaći turisti sa 106,7 tisuća dolazaka ostvarili znatno veći porast, od 13,5 posto.U noćenjima su i domaći i strani turisti u komercijalnim smještajnim objektima ostvarili poraste iznad 10 posto - strani sa 396 tisuća od 11 posto, a domaći sa 215 tisuća noćenja porast od 11,3 posto.Među stranim turistima najviše je u veljači u komercijalnim smještajnim objektima boravilo Slovenaca, koji su ostvarili gotovo 20 posto od ukupnih stranih noćenja, a slijede ih Austrijanci, Nijemci, Talijani te turisti iz BiH, Srbije i SAD-a.
Po vrstama objekata, najviše noćenja u veljači bilo je u hotelima, više od polovice ukupnih ili 393 tisuće, čime su hoteli bili u plusu od 6,1 posto u odnosu na isti mjesec 2019. Na drugom su mjestu objekti tipa sobe, apartmani i kuće za odmor (ili privatni smještak) sa 155 tisuća noćenja, što je i veliki porast za tu vrstu smještaja u veljači tj. mjesecu niske sezone, od čak 22 posto.Slijedom dobrog turističkog siječnja te potom i veljače, i u prva dva mjeseca ukupno su ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeni porasti, i to od 5,6 posto sa gotovo 500 tisuća dolazaka turista, i od 9,6 posto, sa gotovo 1,1 milijuna noćenja.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 8. lipnja 2026. (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) - Na početnoj konferenciji predstavljen je Projekt „Uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena i podizanje razine svijesti o dobrobiti prijavljenog rada“. Projekt predstavlja jednu od ključnih aktivnosti usmjerenih na jačanje informiranosti te podizanje svijesti poslodavaca, radnika i šire javnosti o štetnosti neprijavljenoga rada te dugoročno jačanje zakonitosti poslovanja i učinkovitije suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj.