Država prodala Badelu 1862 ukupno 11,5 posto dionica te tvrtke
04.02.2020 07:54
ZAGREB, 3. veljače 2020. (Hina) - Država je krajem prošlog tjedna s Badelom 1862 sklopila ugovor kojim mu je prodala ukupno nešto više od 2,9 milijuna dionica te tvrtke, odnosno 11,5 posto, a za te će država dobiti oko 38,1 milijuna kuna.
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i Badel 1862 su 29. siječnja sklopili ugovor o prodaji i prijenosu dionica, kojim je prodano ukupno 2.922.322 dionice Badela 1862, koje su imali država i CERP, a što predstavlja 11,50 posto dionica, objavljeno je u ponedjeljak putem Zagrebačke burze. Od ukupnog broja dionica na koje se odnosi ugovor riječ je o 2.919.222 dionica (11,49 posto) koje je imala država te 3.100 dionica (0,01 posto) koje je držao CERP. Nakon tog otpuštanja dionica, država u Badelu 1862 ima 57.643 dionice, što predstavlja 0,23 posto ukupnog broja glasačkih prava u Badelu 1862, podaci su iz objave. Naime, država je ukupno u Badelu imala 11,72 posto, a prodala je svojih 11,49 posto dionica. Riječ je o transakciji koja je provedena nakon što su dioničari Badela 1862 na skupštini održanoj 13. siječnja donijeli odluku o povlačenju dionica te tvrtke sa Zagrebačke burze.
Država, koju je zastupao CERP, glasovala je protiv te odluke i nakon njena upisa u sudski registar u zakonskom je roku CERP postavio zahtjev Badelu 1862 za otkup dionica uz pravičnu naknadu. Naime, sukladno zakonskim odredbama, od dioničara koji su glasovali protiv odluke o povlačenju dionica s Burze otkupit će se njihove dionice uz pravičnu naknadu. Ta pravična naknada je prosječna cijena dionica ostvarena na Burzi, izračunata kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu, što iznosi 13,05 kuna po dionici, objavio je Badel 1862 prije dva tjedna kada je izvijestio da je odluka skupštine o povlačenju dionica s Burze upisana u registar zagrebačkog Trgovačkog suda.
Sukladno toj cijeni od 13,05 kuna po dionici, neslužbena računica pokazuje da je država ukupno nešto više od 2,9 milijuna dionica Badela 1862 prodala za oko 38,1 milijun kuna. Nakon što je u sudski registar upisana odluka skupštine Badela 1862 o povlačenju dionica te tvrtke s uvrštenja na uređenom tržištu, Zagrebačka burza je 22. siječnja objavila odluku o prestanku uvrštenja dionica Badela 1862. Uvrštenje dionica Badela 1862 prestaje 16. srpnja 2020. godine, a zadnji dan trgovine tim dionicama na Redovnom tržištu Burze je 15 srpnja, odlučila je Zagrebačka burza.
Država, koju je zastupao CERP, glasovala je protiv te odluke i nakon njena upisa u sudski registar u zakonskom je roku CERP postavio zahtjev Badelu 1862 za otkup dionica uz pravičnu naknadu. Naime, sukladno zakonskim odredbama, od dioničara koji su glasovali protiv odluke o povlačenju dionica s Burze otkupit će se njihove dionice uz pravičnu naknadu. Ta pravična naknada je prosječna cijena dionica ostvarena na Burzi, izračunata kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu, što iznosi 13,05 kuna po dionici, objavio je Badel 1862 prije dva tjedna kada je izvijestio da je odluka skupštine o povlačenju dionica s Burze upisana u registar zagrebačkog Trgovačkog suda.
Sukladno toj cijeni od 13,05 kuna po dionici, neslužbena računica pokazuje da je država ukupno nešto više od 2,9 milijuna dionica Badela 1862 prodala za oko 38,1 milijun kuna. Nakon što je u sudski registar upisana odluka skupštine Badela 1862 o povlačenju dionica te tvrtke s uvrštenja na uređenom tržištu, Zagrebačka burza je 22. siječnja objavila odluku o prestanku uvrštenja dionica Badela 1862. Uvrštenje dionica Badela 1862 prestaje 16. srpnja 2020. godine, a zadnji dan trgovine tim dionicama na Redovnom tržištu Burze je 15 srpnja, odlučila je Zagrebačka burza.
Poslovne vijesti
MOSTAR, 29. travnja 2025. (Hina) - Ugovori za 78 prekograničnih projekata vrijednih 4,2 milijuna eura, koje će zajednički realizirati korisnici iz Hrvatske i BiH, podijeljeni su u utorak u Travniku. U organizaciji ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije petu godinu zaredom iz hrvatskoga proračuna financiraju se projekti infrastrukture, vrtića, škola, zdravstva, kulture, obrazovnih institucije i drugih potreba.