Struktura hrvatskog gospodarstva i dalje otkriva poprilično visoku uvoznu ovisnost, kaže Marić i ističe da se to može smanjiti samo jačanjem domaće proizvodnje, posebice izvozno orijentirane, te one koja stvara nove i dodane vrijednosti, bez kojih, kako je rekao, teško možemo očekivati značajnije iskorake. Kako navodi Marić, analizira strukture hrvatskog gospodarstva s rashodne strane pokazuje zadovoljavajuću domaću potražnju i sentiment potrošača, a prisutan je i rast plaća i zaposlenosti, investicija i izvoza. No rast domaće potražnje i izvoza povlači i rast te uvozne komponente, upozorava Marić. Kaže da izvoznici trebaju raditi što i dosad, odnosno nuditi konkurentne proizvode i usluge, a da im HBOR i Vlada trebaju dati što je moguće veću podršku.

Tu apostrofira porezne izmjene te neporezno i administrativno rasterećenje, a ističe i važnost stabilnih javnih financija.Smatra da postoje dobre osnove za daljnji iskorak hrvatskog gospodarstva te ocjenjuje da se sadašnjim rastom oko tri posto - iako je na zdravim osnovama - ne treba zadovoljiti u srednjem i duljem roku.

HBOR lani gospodarstvenike podržao s 8,4 milijarde kuna

Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko podsjetila je na tri fokusa na kojima se temelji poslovanje te institucije, a to su potpora izvoznicima, europski fondovi i razvoj novih proizvoda. Tako je tijekom 2018. godine HBOR gospodarstvenike podržao s 8,4 milijarde kuna, što je 13 posto više u odnosu na godinu ranije. Hrvatskim izvoznicima je odobreno ukupno 5,63 milijarde kuna sredstava, 23 posto više u odnosu na 2017. godinu, dok je za kreditiranje projekata sufinanciranih iz fondova EU-a tijekom prošle godine odobreno 420 posto više sredstava, a ona dosežu 860 milijuna kuna.

HBOR je lani ostvario i rekordan iznos osiguranja izvoznog prometa, pri čemu je podržao izvoz hrvatskih roba i usluga za 654 izvozna posla u 51 državu svijeta, te osigurao izvozni promet u visini od 2,7 milijardi kuna. Kada je riječ o novim proizvodima, navodi Perko, tu su krediti za investicije po kamatnim stopama od 1,3 posto, zatim za pripremu izvoza od 1,75 posto, nov proizvod je i onaj koji se odnosi na osiguranje portfelja kredita, a tu su i razni financijski instrumenti, ELENA program, kao i venture capital i private equity fondovi.

U pogledu budućnosti, Perko apostrofira i implementaciju nove strategije HBOR-a za buduće petogodišnje razdoblje, koji bi trebala biti usvojena do kraja godine, a naglasak stavlja i na InvestEU, novi program Europske komisije za novo višegodišnje financijsko razdoblje. Kaže da je tu HBOR vrlo aktivan, jer on predstavlja temelj za budući rast i razvoj Hrvatske.