U odnosu na kraj 2018. ukupna aktiva središnje banke viša je za 25,9 milijardi kuna ili 19,4 posto.Analitičari Reiffeisen banke (RBA) promjene na mjesečnoj i na godišnjoj razini pripisuju prvenstveno odrazu kretanja inozemne aktive, s obzirom da njen udio u ukupnoj aktivi čini gotovo 99 posto. Naime, inozemna aktiva HNB-a na kraju kolovoza iznosila je 157,3 milijarde kuna što predstavlja rast na mjesečnoj i na godišnjoj razini (7,1 odnosno 27,2 posto). U strukturi inozemne aktive najveći udio odnosi se na plasmane u vrijednosne papire (58,2 posto) koji su krajem kolovoza uz rast za 0,3 posto na mjesečnoj razini, na godišnjoj bili viši za 11,6 posto.

Od ostalih komponenti inozemne aktive snažan godišnji rast ostvaren je kod oročenih depozita u stranim bankama (78,7 posto) koji u strukturi sudjeluju s gotovo 37 posto. Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama spustila se na 3,4 milijarde kuna (pad od 8,1 posto na mjesečnoj razini te 18,1 posto godišnje). Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima porasle su na mjesečnoj i godišnjoj razini (7,1 odnosno 28,8 posto) te su na kraju kolovoza iznosile nešto više od 21 milijarde eura. Prema navodima središnje banke, bruto međunarodne pričuve smanjile su se tijekom rujna za 600 milijuna eura ili 2,9 posto te su na kraju rujna iznosile 20,4 milijarde eura.

Smanjenje pričuva u rujnu uglavnom je bilo rezultat niže razine ugovorenih repo poslova. Prema podacima središnje banke za 11. listopada, bruto međunarodne pričuve blago su porasle na 20,6 milijardi eura.U pasivi bilance HNB-a primarni novac s udjelom od gotovo 67 posto je porastao na mjesečnoj i na godišnjoj razini (+4% odnosno 20,2 posto,) dosegnuvši 106,3 milijarde kuna. Pri tome je doprinos na rastu na godišnjoj razini došao od povećanja gotovog novca izvan kreditnih institucija te depozita kreditnih institucija koji zajedno čine udio veći od 61 posto, uz godišnje stope rasta od 9,7 posto.