30.07.2019 07:00
ZAGREB, 29. srpnja 2019. (Hina) - Zagrebačka banka u prvom polugodištu ove godine ostvarila je dobit nakon oporezivanja u visini od 1,12 milijarde kuna, što je 28,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su iz financijskog izvješća te banke objavljeni u ponedjeljak. 
Iz Zagrebačke banke navode kako je neto dobit od 1,12 milijarde kuna u prvom polugodištu ostvarena zahvaljujući balansiranom poslovnom modelu, stabilnom rezultatu poslovanja te dobrom upravljanju rizicima.Napominju i kako banka ima snažnu kapitalnu poziciju te solidan potencijal poduprijeti kreditnu aktivnost i razvojne potencijale klijenata.

"Nastavljen je solidan komercijalni rast. Slijedom pozitivnih trendova u okruženju ostvaren je rast kredita stanovništvu. Banka ima vodeću tržišnu poziciju u svim segmentima, povećan je broj korisnika mobilnog i internetskog bankarstva", stoji u financijskom izvješću.Po podacima iz izvješća, poslovni prihodi Zagrebačke banke u prvom polugodištu iznose im 2,34 milijardi kuna, što je 10,4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.Neto prihodi od kamata iznosili su i 1,42 milijarde kuna, što je povećanje od 77 milijuna kuna ili 5,7 posto, a kao rezultat promjene strukture bilance uz stabilan prosječni volumen kredita te nižih troškova financiranja.

Neto prihod od provizija i naknada iznosi iznosi 514 milijuna kuna te je na istoj razini kao i u prethodnom razdoblju, dok dobit od trgovanja i ostali prihodi iznose 403 milijuna kuna i povećani su za 143 milijuna kuna ili 55 posto zbog viših neto prihoda od trgovanja i prihoda od dividendi. Ukupni troškovi poslovanja u prvom polugodištu  iznose 932 milijuna kuna te su neznatno povećani, za 24 milijuna kuna, odnosno 2,6 posto.

Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 71 milijun kuna i smanjeni su za 109 milijuna kuna ili 60,6 posto uglavnom zbog nižih očekivanih kreditnih gubitaka. Krediti i predujmovi komitentima iznose 65,4 milijarde kuna i niži su za 203 milijuna kuna, tj. 0,3 posto, uslijed smanjenja kredita pravnim osobama uz istodobno povećanje kredita stanovništvu.

Depoziti komitenata, primarni izvor financiranja, iznose 88,8 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 3,4 milijarde kuna (4 posto), ostvareno najvećim dijelom kroz depozite po viđenju od strane stanovništva te depozita pravnih osoba.Konsolidirano izvješće pokazuje da je grupa Zagrebačka banka ostvarila neto dobit nakon oporezivanja u prvoj polovini 2019. godine od 1,26 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani grupa imala dobit od 1,07 milijardi kuna.

IlustracijaZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Na nacrt prijedloga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je bio u javnom savjetovanju do 18. svibnja, pristiglo je ukupno 384 komentara na koje će Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) odgovoriti i potom objaviti izvješće, a očekuje se da će stići na Vladu 11. lipnja, doznaje se u utorak iz MINTS-a.

)ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) podržalo je na sjednici u utorak Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. koji je socijalnim partnerima predstavio ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

ZAGREB, 19. svibnja 2026. (Hina) -  Bosqar Invest u utorak je na konferenciji za novinare predstavio javni poziv za upis i podnošenje ponuda za kupnju novih dionica, njih 5,89 milijuna po cijeni u rasponu od 25,50 do 26,50 eura po dionici, a cilj im je prikupiti oko 150 milijuna eura  novog kapitala.

ZAGREB, 18. svibnja 2026. (Hina) - Hrvatska udruga poslovnih žena Krug u ponedjeljak je dodijelila godišnja priznanja poduzetnicama za 2025. koje se ističu izvrsnošću i doprinosu hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je poduzetnicom godine proglasila Jelenu Cvitanić Herak iz riječke tvrtke Lantina, a menadžericom Kristinu Peruško iz pulske tvrtke Uniline.

BJELOVAR, 18. svibnja 2026. (Hina) - Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je u ponedjeljak da je Bjelovar iz EU-a i nacionalnih fondova povukao više od 60 milijuna eura bespovratnih sredstava za kulturnu infrastrukturu, što je tri puta više od ulaganja u najskuplji projekt u povijesti Grada, Terme Bjelovar – Wellovar.