Vaš pouzdan izvor financijskih i poslovnih informacija
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana u lipnju - EK
28.06.2019 07:30
BRUXELLES, 27. lipnja 2019. (Hina), Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana su u lipnju pod utjecajem pojačanog pesimizma u maloprodaji dok je povjerenje potrošača dosegnulo novu najvišu razinu otkada u Europskoj komisiji prate te pokazatelje, pokazuje u četvrtak objavljeno izvješće.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u lipnju za 1,3 boda u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 112,2 boda, izračunali su u Europskoj komisiji. U svibnju ESI je zabilježio isti bodovni rast. Najviše su u lipnju pogoršana očekivanja u maloprodajnom sektoru, iskazana u padu indeksa za 2,9 bodova u odnosu na svibanj, na 5,2 boda.Veći su pesimizam iskazali i čelnici u proizvodnom i uslužnom sektoru.
Tako je indeks u industriji oslabio 1,8 bodova, na 5,2 boda. U uslužnom sektoru pao je za 1,4 boda, na 21,1 bod.Raspoloženje među potrošačima dosegnulo je pak u mjesecu na izmaku novu najvišu razinu otkada su u Komisiji počeli pratiti te pokazatelje, od minus 1,8 bodova.
Time je vrijednost indeksa porasla za 0,6 bodova u odnosu na prethodni mjesec.Blago su u lipnju poboljšana i očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 0,3 boda u odnosu na svibanj, na 16 bodova.Industrija izvor pesimizma u EUNa razini Europske unije ESI je u lipnju pao za 1,5 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 102,3 boda, procjenjuju u Komisiji.
Najizrazitije su pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u industriji i maloprodaji, očitovana u klizanju indeksa za 2,3 odnosno 1,3 boda. Splasnulo i raspoloženje potrošača i poslovnih čelnika u uslužnom sektoru, čiji su indeksi pali za 0,7 odnosno 0,4 boda u odnosu na svibanj.
Jedina je svijetla točka bio građevinski sektor sa zamjetno poboljšanim očekivanjima, iskazanim u rastu indeksa za 0,9 bodova.
Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu Unije indeks ekonomske klime u Poljskoj poskočio je za 1,9 bodova u odnosu na prošli mjesec dok je britanski zabilježio osjetno skromniji rast, za samo 0,6 bodova.... i u eurozoniIndeks ekonomske klime u eurozoni također je osjetno pao u lipnju, za 1,9 bodova, na 103,3 boda.
Najviše su pritom pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u industriji, čiji je indeks pao za 2,7 bodova u odnosu na svibanj, najviše u proteklih oko osam godina, primjećuju u EK. Izrazito je oslabilo i raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u klizanju indeksa za 1,1 bod u odnosu na prethodni mjesec, te među potrošačima, čiji je indeks pao za 0,7 bodova.
Prevladavajući pesimizam nisu značajnije ublažila ni osjetno poboljšana očekivanja čelnika u građevinskom sektoru, iskazana u skoku indeksa za 3,6 bodova, ni pojačani optimizam u maloprodaji, čiji je indeks porastao za jedan bod. Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše pogoršano raspoloženje u njemačkom gospodarstvu, uz pad ESI-ja za 2,9 bodova u odnosu na svibanj.
Sliljedi Italija s padom indeksa za 1,5 bodova te Francuska čiji je ESI smanjen u odnosu na svibanj za jedan bod.Odvojeno je izvješće EK pokazalo i pogoršanu poslovnu klimu u eurozoni u lipnju, uz pad odgovarajućeg indeksa BCI za 0,13 bodova u odnosu na svibanj, na 0,17 bodova.
Pogoršana su očekivanja menadžera o proizvodnji u predstojećem razdoblju i njihova ocjena ukupnih i knjiga izvoznih narudžbi i razine zaliha. Poboljšanje u odnosu na prošli mjesec zabilježeno je tek u menadžerskim ocjenama proizvodnje u prethodnom razdoblju, napominje EK.
Tako je indeks u industriji oslabio 1,8 bodova, na 5,2 boda. U uslužnom sektoru pao je za 1,4 boda, na 21,1 bod.Raspoloženje među potrošačima dosegnulo je pak u mjesecu na izmaku novu najvišu razinu otkada su u Komisiji počeli pratiti te pokazatelje, od minus 1,8 bodova.
Time je vrijednost indeksa porasla za 0,6 bodova u odnosu na prethodni mjesec.Blago su u lipnju poboljšana i očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 0,3 boda u odnosu na svibanj, na 16 bodova.Industrija izvor pesimizma u EUNa razini Europske unije ESI je u lipnju pao za 1,5 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 102,3 boda, procjenjuju u Komisiji.
Najizrazitije su pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u industriji i maloprodaji, očitovana u klizanju indeksa za 2,3 odnosno 1,3 boda. Splasnulo i raspoloženje potrošača i poslovnih čelnika u uslužnom sektoru, čiji su indeksi pali za 0,7 odnosno 0,4 boda u odnosu na svibanj.
Jedina je svijetla točka bio građevinski sektor sa zamjetno poboljšanim očekivanjima, iskazanim u rastu indeksa za 0,9 bodova.
Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu Unije indeks ekonomske klime u Poljskoj poskočio je za 1,9 bodova u odnosu na prošli mjesec dok je britanski zabilježio osjetno skromniji rast, za samo 0,6 bodova.... i u eurozoniIndeks ekonomske klime u eurozoni također je osjetno pao u lipnju, za 1,9 bodova, na 103,3 boda.
Najviše su pritom pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u industriji, čiji je indeks pao za 2,7 bodova u odnosu na svibanj, najviše u proteklih oko osam godina, primjećuju u EK. Izrazito je oslabilo i raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u klizanju indeksa za 1,1 bod u odnosu na prethodni mjesec, te među potrošačima, čiji je indeks pao za 0,7 bodova.
Prevladavajući pesimizam nisu značajnije ublažila ni osjetno poboljšana očekivanja čelnika u građevinskom sektoru, iskazana u skoku indeksa za 3,6 bodova, ni pojačani optimizam u maloprodaji, čiji je indeks porastao za jedan bod. Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše pogoršano raspoloženje u njemačkom gospodarstvu, uz pad ESI-ja za 2,9 bodova u odnosu na svibanj.
Sliljedi Italija s padom indeksa za 1,5 bodova te Francuska čiji je ESI smanjen u odnosu na svibanj za jedan bod.Odvojeno je izvješće EK pokazalo i pogoršanu poslovnu klimu u eurozoni u lipnju, uz pad odgovarajućeg indeksa BCI za 0,13 bodova u odnosu na svibanj, na 0,17 bodova.
Pogoršana su očekivanja menadžera o proizvodnji u predstojećem razdoblju i njihova ocjena ukupnih i knjiga izvoznih narudžbi i razine zaliha. Poboljšanje u odnosu na prošli mjesec zabilježeno je tek u menadžerskim ocjenama proizvodnje u prethodnom razdoblju, napominje EK.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 3. rujna 2026. (Hina) - Rast kartičnih plaćanja nastavljen je i u 2025. godini, osobito internetskih i beskontaktnih transakcija, uz 922,3 milijuna plaćanja, u ukupnoj vrijednosti od 46,9 milijardi eura, što je 8,1 posto više plaćanja i 13,3 posto veća vrijednost nego u 2024., podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).