DZS: Rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ubrzao na 3,9 posto
30.05.2019 09:20
ZAGREB, 29. svibnja 2019. (Hina) - Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od kraja 2007. godine, a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,9 posto na godišnjoj razini. To je već 19. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to znatno brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,3 posto na godišnjoj razini.
Rast od 3,9 posto najveći je još od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4,2 posto. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, priopćio je DZS. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan.
Ubrzao rast potrošnje i investicija
U prvom tromjesečju ove godine potrošnja kućanstava porasla je za 4,4 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je njezin rast iznosio 3,9 posto. Rast potrošnje države ubrzao je, pak, s 2,3 posto u prethodnom kvartalu na 3,1 posto na godišnjoj razini. Bruto investicije u fiksni kapital skočile su, pak, za 11,5 posto na godišnjoj razini, znatno više u odnosu na prethodni kvartal, kada su ojačale 6,1 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je u prvom tromjesečju za 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Pritom je izvoz roba porastao za 7,6, a usluga za 0,9 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 7,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 5,9 posto, dok je uvoz usluga skočio 16,6 2,8 posto.
Rast iznad prosjeka EU-aPrema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 1,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 3,9 posto. To je veći rast u odnosu na prosjek Europske unije. Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u prvom tromjesečju poraslo za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal i 1,5 posto na godišnjoj razini.
Rast od 3,9 posto najveći je još od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4,2 posto. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, priopćio je DZS. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan.
Ubrzao rast potrošnje i investicija
U prvom tromjesečju ove godine potrošnja kućanstava porasla je za 4,4 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je njezin rast iznosio 3,9 posto. Rast potrošnje države ubrzao je, pak, s 2,3 posto u prethodnom kvartalu na 3,1 posto na godišnjoj razini. Bruto investicije u fiksni kapital skočile su, pak, za 11,5 posto na godišnjoj razini, znatno više u odnosu na prethodni kvartal, kada su ojačale 6,1 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je u prvom tromjesečju za 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Pritom je izvoz roba porastao za 7,6, a usluga za 0,9 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 7,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 5,9 posto, dok je uvoz usluga skočio 16,6 2,8 posto.
Rast iznad prosjeka EU-aPrema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 1,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 3,9 posto. To je veći rast u odnosu na prosjek Europske unije. Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u prvom tromjesečju poraslo za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal i 1,5 posto na godišnjoj razini.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 28. studeni 2024. (Hrvatska obrtnička komora) - Prihvaćen zahtjev HOK-a – prag za paušalno oporezivanje podignut na 60.000 EUR. Hrvatska obrtnička komora pozdravlja takvu promjenu i zahvaljuje Vladi RH i Ministarstvu financija na razumijevanju potreba hrvatskih obrtnika. Ovakvo porezno relaksiranje i rasterećenje uvelike će doprinijeti očuvanju i jačanju poslovanja i konkurentnosti najmanjih gospodarskih subjekata – obrtnica i obrtnika, a posebno za one u paušalnom oporezivanju jer su ovime stvoreni preduvjeti za otvaranje novog paušalnog razreda.