Većina građana u 36 članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pripadnici su srednje klase koju u OECD-u definiraju kao kućanstva s dohotkom u rasponu od 75 do 200 posto nacionalne medijalne plaće. Njihov se broj pritom polagano smanjivao posljednjih desetljeća, i to sa 64 posto u 1980-ima na sadašnjih 61 posto u zemljama OECD-a za koje trenutno postoje raspoloživi podaci, objavio je OECD-u u izvješću pod naslovom "Pod pritiskom: stiješnjena srednja klasa”.

Srednja klasa smanjuje se sa svakom novom generacijom - tako je 68 posto generacije "baby- boomera", rođenih od 1942. do 1964. godine pripadalo srednjoj klasi dok su bili u svojim dvadesetima, dok taj udio kod "milenijalaca", onih rođenih između 1983. i 2002. godine, iznosi 60 posto.

U OECD-u smanjenje srednje klase najvećim dijelom pripisuju stagnaciji njihovih primanja budući da su u posljednjih 30 godina njihovi medijalni dohotci porasli za trećinu slabije nego oni 10 posto najbogatijih. Troškovi su istodobno rasli znatno brže od inflacije u pojedinim ključnim stavkama poput stanovanja, gdje je prema podacima OECD-a u posljednja dva desetljeća rast troškova bio trostruko veći od rasta medijalnog dohotka kućanstava.

Značajno su za kućanstva pripadnika srednje klase porasli i troškovi obrazovanja i zdravstvenih usluga. U istom su se razdoblju radnici suočavali sa sve većom nesigurnošću posla, što se posebice pogoršalo posljednjih godina zbog automatizacije poslova za koju u OECD-u kažu da sada prijeti jednom od šest poslova pripadnika srednje klase. U takvim okolnostima više od 20 posto kućanstava pripadnika srednje klase trošilo je više nego što zarađuju pa su se tako pojačano oslanjali na kreditno zaduživanje kako bi financirali stil života.

“Danas srednja klasa sve više nalikuje brodu na nemirnom moru. Vlade moraju osluškivati zabrinutosti građana i zaštititi i poboljšati životni standard srednje klase", rekao je čelnik OECD-a Angel Gurria. Kako bi se povećao udio srednje klase, iz OECD-a preporučuju ulaganja u njihovo stručno osposobljavanje koje bi trebalo povećati njihove mogućnosti za zaradu i više kolektivnog pregovaranja radi povećanja plaća.

OECD također predlaže da se porezni teret prebaci s dohotka od rada na dohodak od kapitala i kapitalnih dobitaka, od nekretnina i naslijeđene imovine. Preporučuju i progresivnije oporezivanje osobnog dohotka.