Vlada je, naime, prihvatila izviješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave  u Agrokoru, a ministar Horvat ističe kako je u ovom trenutku završilo financijsko restrukturiranje i izvanredna je uprava napravila sve potrebite radnje i dobre podloge da krene sveukupno restrukturiranje primjenom nagodbe."Očekujemo odluku Visokog trgovačkog suda do kraja godine kako bi u drugom, odnosno trećem mjesecu iduće godine izvanredna uprava s timom ljudi od oko 250 stručnjaka mogla započeti s implementacijom nagodbe", rekao je Horvat.

Po podacima koje je iznio, Agrokor je, unatoč padu prihoda, povećao operativnu dobit (EBITDA) za 12 posto, a što je rezultat fokusiranja na profitabilni dio poslovanja i odustajanja od neprofitabilnih dijelova koncerna. Ukupni su prihodi grupe Agrokor u osam mjeseci ove godine iznosili 16,1 milijardu kuna i na godišnjoj su razni pali za sedam posto, no ukupna operativna dobit je porasla za 12 posto, na 1,46 milijardi kuna.

Horvat je podsjetio i na okolnosti koji su dovele do otvaranja postupka izvanredne uprave u Agrokoru. Primjenom Zakona o postupku izvanredne uprave izbjegnute su moguće ozbiljne negativne posljedice za gospodarstvo Hrvatske i zemalja u regiji, rekao je, dodajući kako su ključni potezi izvanredne uprave provedeni tijekom 2017. rezultirali stabiliziranjem poslovanja i postavljanjem temelja za financijsko restrukturiranje. U izvješću se podsjeća da su vjerovnici Agrokora 4. srpnja ove godine prihvatili nagodbu, i to većinom od 80,2 posto.

Protiv rješenja o potvrdi nagodbe podnesene su ukupno 92 žalbe i zahtijeva za ispravak, a Agrokor je podnio jedinstveni odgovor na sve žalbe.Očekuje se odluka Visokog trgovačkog suda o tim žalbama i nagodbi, nakon čega će započeti i sama implementacija nagodbe. Agrokor će po završetku implementacije nagodbe biti u vlasništvu dosadašnjih vjerovnika pa će tako najveći udio imati Sberbank - 39,2 posto, imatelji obveznica 25 posto, VTB bank 7,5 posto, itd.

Prihvaćen amandman Kluba HNS-a na zakon o ugostiteljskoj djelatnostiVlada je odlučila prihvatiti amandman Kluba HNS-a na prijedlog izmjena zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Te izmjene predviđaju da privatni iznajmljivači svojim gostima, uz uslugu smještaja, mnogu pružati samo uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, dok Klub HNS-a amandmanom predlaže da se pružanje usluga polupansiona i/ili punog pansiona omogući privatnim iznajmljivačima, ako u krugu od 15 kilometara cestovne linije nema ugostiteljskog objekta. 

Time će se, kako je istaknuto i na sjednici Vlade, potaknuti razvoj ruralnog turizma u kontinentalnom dijelu i u brdsko-planinskim područjima te utjecati i na sprečavanje sive ekonomije na tržištu. Vlada je donijela i pet uredbi kojima, temeljem novog Zakona o upravljanju državnom imovinom koji je na snagu stupio u lipnju ove godine, uz ostalo regulira način raspolaganja dionicama i udjelima kao i darovanje nekretnina u državnom vlasništvu.

Ministar državne imovine Goran Marić kao najvažnije novine uredbe o darovanju nekretnina u državnom vlasništvu ističe da će se nekretnine kojima upravlja Ministarstvo moći darovati samo jedinicama lokalne i područje (regionalne) samouprave, a ne više i trgovačkim društvima kojima je vlasnik i jedini osnivač država niti drugim ustanovama. 

Proširuje se i skup razloga zbog kojih bi se državne nekretnine mogle darovati lokalnim jedinicama, a među njima su sada i provođenja programa stambenog zbrinjavanja i društveno poticane stanogradnje, kao i provođenje programa integracije osoba s invaliditetom u društvo, demografske obnove, gospodarenja otpadom te provođenja operativnih programa Vlade za nacionalne manjine.