MMF snizio procjenu svjetskog gospodarskog rasta zbog carina i problema na tržištima u nastajanju
09.10.2018 08:55
NUSA DUA, 9. listopada 2018. (Hina/Reuters), Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je u utorak procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, upozoravajući da trgovinske napetosti i uvođenje uvoznih carina uzimaju danak na svjetskoj trgovini a tržišta u nastajanju muku muče sa strožim uvjetima financiranja i odljevom kapitala.
Svjetsko bi gospodarstvo ove i iduće godine trebalo porasti 3,7 posto, procijenio je MMF u redovnim jesenjim prognozama, snizivši procjene iz srpnja za po 0,2 postotna boda.
Prognoze su objavljene povodom redovnog jesenjeg zasjedanja MMF-a i Svjetske banke koje se ove godine održava na Baliju.
Sniženje odražava utjecaj niza faktora, uključujući međusobno američko i kinesko uvođenje carina na uvoz niza proizvoda, te slabiji rast zemalja eurozone, kao i Japana i Velike Britanije.
Procjena ovogodišnjeg rasta gospodarstva eurozone snižena je za 0,2 postotna boda, na 2,0 posto, pri čemu bi Njemačku posebno snažno trebao pogoditi pad industrijskih narudžbi i smanjeni obujam trgovinske razmjene.Procjena za iduću godinu potvrđena je na 1,9 posto.Identičnu stopu rasta u MMF-u predviđaju i njemačkom gospodarstvu u ovoj i idućoj godini.
Time su snizili srpanjske procjene za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda.Francuskoj također predviđaju ravnomjeran gospodarski rast, po stopi od 1,6 posto u 2018. i 2019. godini. To je za 0,2 odnosno 0,1 postotni bod slabije no što su prognozirali u srpnju.
Procjene za Italiju zadržane su na 1,2 posto u ovoj odnosno 1,0 posto u idućoj godini.Budući da će se utjecaj američko-kineskog trgovinskog rata osjetiti iduće godine, MMF je snizio procjenu rasta američkog gospodarstva u 2019. s 2,7 na 2,5 posto.
Kinesko bi gospodarstvo u 2019. po njihovoj najnovijoj procjeni trebalo porasti 6,2 posto, u odnosu na 6,4 posto procijenjenih u srpnju."Američki gospodarski rast oslabit će nakon što bude ukinut dio fiskalnih poticaja", napominje u priopćenju glavni ekonomist MMF-a Maurice Obstfeld.
"Unatoč aktualnom zamahu potražnje, snizili smo našu procjenu rasta američkog gospodarstva u 2019. zbog nedavno uvedenih carina na široki raspon proizvoda koji se uvoze iz Kine i zbog kineskog odgovora", dodaje Obstfeld.
Ovogodišnje su procjene američkog odnosno kineskog gospodarskog rasta potvrđene, što znači da bi SAD trebao zabilježiti stopu rasta od 2,9 a Kina od 6,6 posto. Kao dodatni razlog sniženih jesenjih prognoza u MMF-u ističu više kamatne stope koje pritišću pojedina tržišta u nastajanju s trendom odljeva kapitala, posebno Argentinu, Brazil, Tursku i Južnoafričku Republiku.
Obstfeld napominje da u MMF-u ne predviđaju opće povlačenje kapitala iz gospodarstava u nastajanju u cjelini kao ni opasnost širenja problema na tržišta u nastajanju s jačim gospodarstvima. Te su zemlje po njegovim riječima izbjegle značajniji odljev kapitala, što ponajprije vrijedi za one u Aziji i za pojedine izvoznice nafte.
Tako je zbog viših cijena nafte MMF povisio procjene rasta ruskog gospodarstva u idućoj godini za 0,3 postotna boda, na 1,8 posto. "Ne može se ipak poreći veća osjetljivost na velike globalne šokove", upozorava glavni ekonomist MMF-a, dodajući da bi nagla promjena trenda na tržištima u nastajanju predstavljala značajnu prijetnju i za razvijena gospodarstva.
Prognoze su objavljene povodom redovnog jesenjeg zasjedanja MMF-a i Svjetske banke koje se ove godine održava na Baliju.
Sniženje odražava utjecaj niza faktora, uključujući međusobno američko i kinesko uvođenje carina na uvoz niza proizvoda, te slabiji rast zemalja eurozone, kao i Japana i Velike Britanije.
Procjena ovogodišnjeg rasta gospodarstva eurozone snižena je za 0,2 postotna boda, na 2,0 posto, pri čemu bi Njemačku posebno snažno trebao pogoditi pad industrijskih narudžbi i smanjeni obujam trgovinske razmjene.Procjena za iduću godinu potvrđena je na 1,9 posto.Identičnu stopu rasta u MMF-u predviđaju i njemačkom gospodarstvu u ovoj i idućoj godini.
Time su snizili srpanjske procjene za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda.Francuskoj također predviđaju ravnomjeran gospodarski rast, po stopi od 1,6 posto u 2018. i 2019. godini. To je za 0,2 odnosno 0,1 postotni bod slabije no što su prognozirali u srpnju.
Procjene za Italiju zadržane su na 1,2 posto u ovoj odnosno 1,0 posto u idućoj godini.Budući da će se utjecaj američko-kineskog trgovinskog rata osjetiti iduće godine, MMF je snizio procjenu rasta američkog gospodarstva u 2019. s 2,7 na 2,5 posto.
Kinesko bi gospodarstvo u 2019. po njihovoj najnovijoj procjeni trebalo porasti 6,2 posto, u odnosu na 6,4 posto procijenjenih u srpnju."Američki gospodarski rast oslabit će nakon što bude ukinut dio fiskalnih poticaja", napominje u priopćenju glavni ekonomist MMF-a Maurice Obstfeld.
"Unatoč aktualnom zamahu potražnje, snizili smo našu procjenu rasta američkog gospodarstva u 2019. zbog nedavno uvedenih carina na široki raspon proizvoda koji se uvoze iz Kine i zbog kineskog odgovora", dodaje Obstfeld.
Ovogodišnje su procjene američkog odnosno kineskog gospodarskog rasta potvrđene, što znači da bi SAD trebao zabilježiti stopu rasta od 2,9 a Kina od 6,6 posto. Kao dodatni razlog sniženih jesenjih prognoza u MMF-u ističu više kamatne stope koje pritišću pojedina tržišta u nastajanju s trendom odljeva kapitala, posebno Argentinu, Brazil, Tursku i Južnoafričku Republiku.
Obstfeld napominje da u MMF-u ne predviđaju opće povlačenje kapitala iz gospodarstava u nastajanju u cjelini kao ni opasnost širenja problema na tržišta u nastajanju s jačim gospodarstvima. Te su zemlje po njegovim riječima izbjegle značajniji odljev kapitala, što ponajprije vrijedi za one u Aziji i za pojedine izvoznice nafte.
Tako je zbog viših cijena nafte MMF povisio procjene rasta ruskog gospodarstva u idućoj godini za 0,3 postotna boda, na 1,8 posto. "Ne može se ipak poreći veća osjetljivost na velike globalne šokove", upozorava glavni ekonomist MMF-a, dodajući da bi nagla promjena trenda na tržištima u nastajanju predstavljala značajnu prijetnju i za razvijena gospodarstva.
Poslovne vijesti
Sukladno odredbi članka 12. st. 3. Zakona o obavljanju studentskih poslova (Nar. nov., br. 96/18 i 16/20), ministar znanosti, obrazovanja i mladih za svaku kalendarsku godinu donosi odluku o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu.