14.09.2018 12:01
ZAGREB, 14. rujna 2018. (Hina), Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) u petak su objavili da se troškovi sanacije banaka u proteklih 25 godina procjenjuju na 36,3 milijardi kuna, odnosno oko tri puta manje od podatka koji se posljednjih dana u javnosti spominje.
Iz HUB-a su naime reagirali na pogrešna i izvan konteksta izvučena tumačenja o troškovima sanacije banaka koji su se ovih dana ponovo pojavili u javnosti, kazavši da je usporedba troškova subvencija poljoprivredi i brodogradnji s troškovima sanacije banaka posve je izvan konteksta.

O troškovima subvencija poljoprivredi i brodogradnji odlučivale su hrvatske demokratske vlade u proteklih četvrt stoljeća kontinuirano, dakle svake tekuće poslovne godine, navode.

„Troškovi sanacije banaka pojavili su se u jednom kraćem razdoblju devedesetih godina prošlog stoljeća, a bili nametnuti i neizbježni zbog dubine gubitaka naslijeđenih od socijalističkih banaka. One su još prije Domovinskog rata imale revidirane gubitke dva puta veće od kapitala.

U ovom stoljeću, kroz gotovo 20 godina, na hrvatske banke nije potrošena ni kuna poreznih obveznika iako je u vrijeme krize u svijetu nakon 2008. to bila raširena praksa”, kaže se u reakciji HUB-a.

Osvrćući se i na posljednjih dana javno spominjanje da je na sanaciju banaka potrošeno više od 100 milijardi kuna s uključenim kamatama, iz HUB-a navode da je to „ozbiljno pogrešan iznos”.„Procjena je da su troškovi sanacije iznosili oko tri puta manje - oko 36,3 milijardi.

Točno je da je prodajama banaka dobiven manji iznos od troškova sanacije, ali ponavljamo, to se nije moglo izbjeći, jer je 1990-tih sanirana 'socijalistička rupa' i posljedice rata”, napominju iz HUB-a dodajući da se detaljni prikaz troškova sanacije može pronaći u HUB analizi broj 51. iz 2015. godine.

Ranije ovoga tjedna saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović rekao je da je najviše novca hrvatskih građana otišlo na sanaciju banaka, a ne, kako to pišu mediji, na subvencije u poljoprivredi i brodogradnji.

Pozivajući se na analizu koju je napravio njihov stranački Obor za gospodarstvo, rekao je kako je pokazala da je bankarski sektor taj na kojeg je potrošeno najviše novca hrvatskih građana i to u proteklih 10 godina 102,4 milijarde kuna, pri čemu 60 milijardi za sanaciju a 42,4 milijarde nepotrebno plaćenih kamata na kredite i obveznice.

Istodobno, iznijeli su podatke da je 40 milijardi kuna otišlo na subvencije u poljoprivredi a 32 milijarde na brodogradnju.

FinancijeZAGREB, 11. lipnja 2026. (Hina) - Hrvatska investicijska grupacija Bosqar Invest izvijestila je u četvrtak da je odredila konačnu cijenu novih dionica u okviru aktualne sekundarne javne ponude (SPO), koja će iznositi 25,5 eura po jednoj novoj dionici.

LUDBREG, 11. lipnja 2026. (Hina) - Ludbreg je jedini grad iz Varaždinske županije koji je ostvario sredstva iz poziva za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima, a za projekt uređenja devet urbanih točaka odobreno mu je nešto više od dva milijuna eura bespovratnih sredstava, objavljeno je u četvrtak.

ZAGREB, 12. lipnja 2026. (Hina) - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 1.790 eura, što je nominalni rast za 2,1 posto u odnosu na veljaču i porast za 6,7 posto u odnosu na ožujak 2025., pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.

ZAGREB, 10. lipnja 2026. (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) - HAMAG-BICRO i ove godine pruža podršku hrvatskim inovativnim poduzećima kroz dodjelu vaučera u iznosu do 3.350 EUR za angažman stručnjaka u svrhu izrade projektne prijave za natječaj Eurostars 3 (Call 11). Rok za prijavu za vaučere je 8. srpnja 2026.g.

ZAGREB, 10. lipnja 2026. (Hina) - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo je 72 Odluke o financiranju projekata za zelenu infrastrukturu u urbanim područjima, vrijednim 131 milijun eura, koji su u srijedu podijeljene jedinicama lokalne samouprave.