Broj blokiranih građana bio je za 5.237 ili 1,6 posto manji nego u lipnju, a vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje za gotovo 520 milijuna kuna ili 1,2 posto. U odnosu na srpanj lani, pak, broj blokiranih građana smanjen je za 1.644, dok je njihov ukupni dug uvećan za 670 milijuna kuna.

Najveći dio duga građana, u iznosu od 17,8 milijardi kuna, odnosio se na dug prema bankama kao vjerovnicima (41,2 posto), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 20,6 milijardi kuna ili 47,5 posto.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, a kojih je među blokiranima tek 1,5 posto, iznosi ukupno 22,5 milijardi kuna, što je udjel od 52,1 posto u ukupnom dugu građana, pokazuju Finini podaci. Iz Fine ističu da je kao jedna od mjera za rješavanje problema blokiranih računa građana u dugotrajnoj blokadi donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja, a Fina je u skladu s time izvršila odgovarajuće postupke prestanka postupanja po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Krajem srpnja bilo je blokirano i 22.622 poslovna subjekta, što je 2,3 posto manje nego u lipnju. Ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 11,73 milijarde kuna ili 4,5 posto manje nego u lipnju. U odnosu na stanje od prije godinu dana, broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za 4.052 ili 15,2 posto, a prijavljene neizvršene osnove za plaćanje smanjene su za 3,74 milijarde kuna ili 24,2 posto.

U toj brojci i dalje dominiraju dugotrajne blokade, pa je tako 15.266 insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od godine dana, s dugom nešto iznad 9 milijardi kuna. Njihov broj smanjen je u odnosu na lipanj za 1,6 posto, a iznos neizvršenih osnova za plaćanje za 7,7 posto.