RBA: Bruto inozemni dug pao na 39,7 milijardi eura
05.06.2018 09:24
ZAGREB, 5. lipnja 2018. (Hina), Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju veljače 39,7 milijardi eura, što je 0,6 posto manje nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini pao za 2,3 milijarde eura ili 5,5 posto, čime je nastavljen trend inozemnog razduživanja domaćih sektora, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
„S podacima za veljaču potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od kraja 2015.”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Pad inozemnog duga na godišnjoj razini zahvaljuje se nastavku razduživanja ostalih domaćih sektora, čiji je bruto inozemni dug na kraju veljače bio za 13,3 milijarde eura ili 10,6 posto niži nego godinu dana prije.
„Ta kretanja najvećim su dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća, čiji se bruto inozemni dug krajem veljače spustio na 9,7 milijardi eura, 7,9 posto niže u odnosu na isto razdoblje godinu ranije”, navode analitičari RBA.
Smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju veljače je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio oko 14 milijardi eura, što je za 5,3 posto ili 785 milijuna eura niže u odnosu na isti mjesec 2017.
„Iznadočekivani fiskalni pokazatelji rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu”, navodi se u analizi RBA. U veljači je potvrđen i nastavak razduživanja financijskog sektora – banaka - iako znatno sporijom dinamikom. Bruto inozemni dug tog sektora spustio se u veljači na 3,9 milijardi eura.
„Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima”, ističu analitičari RBA. Dodaju da u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, i to zahvaljujući smanjenju zaduženosti svih ključnih sektora.
„Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu”, smatraju analitičari RBA.
Navode i da početkom srpnja na naplatu dolazi 750 milijuna eura euroobveznica izdanih 2011. te da je Vlada u Strategiji upravljanja javnim dugom najavila izdavanje obveznica u drugom tromjesečju na inozemnom tržištu u vrijednosti od 5,7 milijardi kuna.
„Uvjeti na međunarodnim financijskim tržištima indiciraju povoljnije uvjete zaduživanja i posljedično poboljšanje pokazatelja ino zaduženosti. Uz predviđeni gospodarski rast, očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto”, zaključuju analitičari RBA.
Pad inozemnog duga na godišnjoj razini zahvaljuje se nastavku razduživanja ostalih domaćih sektora, čiji je bruto inozemni dug na kraju veljače bio za 13,3 milijarde eura ili 10,6 posto niži nego godinu dana prije.
„Ta kretanja najvećim su dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća, čiji se bruto inozemni dug krajem veljače spustio na 9,7 milijardi eura, 7,9 posto niže u odnosu na isto razdoblje godinu ranije”, navode analitičari RBA.
Smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju veljače je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio oko 14 milijardi eura, što je za 5,3 posto ili 785 milijuna eura niže u odnosu na isti mjesec 2017.
„Iznadočekivani fiskalni pokazatelji rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu”, navodi se u analizi RBA. U veljači je potvrđen i nastavak razduživanja financijskog sektora – banaka - iako znatno sporijom dinamikom. Bruto inozemni dug tog sektora spustio se u veljači na 3,9 milijardi eura.
„Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima”, ističu analitičari RBA. Dodaju da u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, i to zahvaljujući smanjenju zaduženosti svih ključnih sektora.
„Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu”, smatraju analitičari RBA.
Navode i da početkom srpnja na naplatu dolazi 750 milijuna eura euroobveznica izdanih 2011. te da je Vlada u Strategiji upravljanja javnim dugom najavila izdavanje obveznica u drugom tromjesečju na inozemnom tržištu u vrijednosti od 5,7 milijardi kuna.
„Uvjeti na međunarodnim financijskim tržištima indiciraju povoljnije uvjete zaduživanja i posljedično poboljšanje pokazatelja ino zaduženosti. Uz predviđeni gospodarski rast, očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto”, zaključuju analitičari RBA.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 23. ožujka 2023. (Hina) - Autobusni prijevoznici iz Udruge hrvatskih autobusnih javno-linijskih prijevoznika (UHAJLP) napuštaju radnu skupinu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) za izradu novog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, nezadovoljni novom definicijom kabotaže u međunarodnom prijevozu, koja dugoročno dovodi u pitanje opstojnost niza njihovih linija.