RBA: Krediti stanovništvu dosegnuli gotovo 120 milijardi kuna
18.05.2018 11:55
ZAGREB, 18. svibnja 2018. (Hina), Ukupni krediti stanovništvu dosegnuli su u Hrvatskoj u ožujku 119,8 milijardi kuna, što je za milijardu kuna više na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini porasli već sedmi mjesec zaredom, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
U ožujku su krediti stanovništvu porasli za 2,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najbrži rast još od travnja 2012. godine, a to ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Promatrano prema valutnoj strukturi, u ožujku je nastavljen trend preusmjeravanja kreditnih obveza stanovništva iz valutnih u kunske kredite, što ukazuje na jačanje sklonosti zaduživanja u domaćoj valuti.
Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u ožujku dosegnuo 50 posto, dok je primjerice u ožujku 2012. omjer iznosio 24 naprema 76 posto u korist valutnih kredita, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.
Nominalni iznos kunskih kredita dosegnuo je na kraju ožujka 59 milijardi kuna, čime su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta koje traju od listopada 2015., navode analitičari RBA.Dodaju da, s druge strane, valutni krediti bilježe pad na godišnjoj razini još od 2012.
Na kraju ožujka nominalan iznos valutnih kredita iznosio je 60,5 milijardi kuna, što je za za 5,6 milijardi kuna ili 8,5 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.
Promatrano prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, od 44 posto, odnosi se na stambene kredite koji su zabilježili rast na godišnjoj razini za 1,6 posto, na 52,6 milijardi kuna.
I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture. Tako su kunski krediti na kraju ožujka iznosili 14,5 milijardi kuna, što je 29,3 posto više nego godinu dana prije.
„Pri tome je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima narastao na iznad 27 posto, što je 6 postotnih bodova više u samo godinu dana. Istovremeno, kunski krediti uz valutnu klauzulu na kraju ožujka iznosili su 38 milijardi kuna te je njihov udio smanjen za 6 postotnih bodova, na 72,4 posto”, navode analitičari RBA.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su, pak, na kraju ožujka 44,2 milijarde kuna, što je 7 posto više nego godinu dana prije. I u ovoj se kategoriji kredita valutna struktura nastavila mijenjati u korist kunskih kredita, pa je njihov udio u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima dosegnuo 69 posto.
„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuju analitičari RBA.
Promatrano prema valutnoj strukturi, u ožujku je nastavljen trend preusmjeravanja kreditnih obveza stanovništva iz valutnih u kunske kredite, što ukazuje na jačanje sklonosti zaduživanja u domaćoj valuti.
Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u ožujku dosegnuo 50 posto, dok je primjerice u ožujku 2012. omjer iznosio 24 naprema 76 posto u korist valutnih kredita, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.
Nominalni iznos kunskih kredita dosegnuo je na kraju ožujka 59 milijardi kuna, čime su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta koje traju od listopada 2015., navode analitičari RBA.Dodaju da, s druge strane, valutni krediti bilježe pad na godišnjoj razini još od 2012.
Na kraju ožujka nominalan iznos valutnih kredita iznosio je 60,5 milijardi kuna, što je za za 5,6 milijardi kuna ili 8,5 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.
Promatrano prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, od 44 posto, odnosi se na stambene kredite koji su zabilježili rast na godišnjoj razini za 1,6 posto, na 52,6 milijardi kuna.
I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture. Tako su kunski krediti na kraju ožujka iznosili 14,5 milijardi kuna, što je 29,3 posto više nego godinu dana prije.
„Pri tome je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima narastao na iznad 27 posto, što je 6 postotnih bodova više u samo godinu dana. Istovremeno, kunski krediti uz valutnu klauzulu na kraju ožujka iznosili su 38 milijardi kuna te je njihov udio smanjen za 6 postotnih bodova, na 72,4 posto”, navode analitičari RBA.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su, pak, na kraju ožujka 44,2 milijarde kuna, što je 7 posto više nego godinu dana prije. I u ovoj se kategoriji kredita valutna struktura nastavila mijenjati u korist kunskih kredita, pa je njihov udio u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima dosegnuo 69 posto.
„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuju analitičari RBA.
Poslovne vijesti
BERLIN, 12. lipnja 2026. (Hina/dpa) - Gospodarstvo eurozone porast će ove godine slabije no što se očekivalo zbog rata na Bliskom istoku koji je podigao cijene energenata, nadovezavši se na probleme starenja stanovništva i slabašnog poboljšanja produktivnosti, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).