Fina: U blokadi oko 24 tisuće poslovnih subjekata, najzaduženiji u Zagrebu
14.05.2018 07:30
ZAGREB, 14. svibnja 2018. (Hina), Prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju ožujka ove godine u blokadi je bilo oko 24 tisuće poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 12,8 milijardi kuna, a najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba.
Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata na kraju ožujka, 8.437 su pravne, a 15.562 fizičke osobe, odnosno obrtnici.Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 37,3 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4,3 milijarde kuna, pokazuje nedavno objavljeno izvješće Fine.
Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 11,1 posto ili dugom od 1,4 milijarde kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,2 posto ili 800 milijuna kuna, Istarske s udjelom od 5,8 posto ili 700 milijuna kuna, Šibensko-kninske s udjelom od 5,3 posto ili 700 milijuna kuna te Primorsko-goranske županije s dugom od također 700 milijuna kuna ili udjelom od 5,1 posto.
Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 70,8 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.Ostalih 29,2 posto iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija s udjelima od 0,7 posto u Ličko-senjskoj i 0,9 posto u Požeško-slavonskoj do 4,1 posto u Zadarskoj i 4,5 posto u Osječko-baranjskoj županiji.
Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s oko 894 tisuće kuna.Slijede poslovni subjekti Međimurske županije s prosječnim dugom od 729 tisuća kuna i Šibensko-kninske županije sa 618 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.
Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 534,49 tisuća kuna, što je za 11,4 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 603,54 tisuće kuna, navode iz Fine. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 226,8 tisuća kuna.
U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug porastao u šest županija, i to od 1,4 posto u Koprivničko-križevačkoj do 32,4 posto u Požeško-slavonskoj županiji.Najveće smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Splitko-dalmatinskoj županiji (24,4 posto), Međimurskoj (23,3 posto), Primorsko-goranskoj (18,4 posto), Krapinsko-zagorskoj (14,4 posto), Gradu Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (14 posto).
Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju ožujka odnosilo 2,8 milijardi kuna ili 21,9 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.
Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 2,4 milijarde kuna duga i udjelom od 19,1 posto, prerađivačka industrija sa 1,5 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 1,4 milijarde kuna duga i udjelom od 11,1 posto.
Podaci Fine pokazuju da je na kraju ožujka najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - njih 5.093. Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 4.552, građevinarstva s 2.985 te prerađivačka industrija s 2.553 blokirana poslovna subjekta.
Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 11,1 posto ili dugom od 1,4 milijarde kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,2 posto ili 800 milijuna kuna, Istarske s udjelom od 5,8 posto ili 700 milijuna kuna, Šibensko-kninske s udjelom od 5,3 posto ili 700 milijuna kuna te Primorsko-goranske županije s dugom od također 700 milijuna kuna ili udjelom od 5,1 posto.
Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 70,8 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.Ostalih 29,2 posto iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija s udjelima od 0,7 posto u Ličko-senjskoj i 0,9 posto u Požeško-slavonskoj do 4,1 posto u Zadarskoj i 4,5 posto u Osječko-baranjskoj županiji.
Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s oko 894 tisuće kuna.Slijede poslovni subjekti Međimurske županije s prosječnim dugom od 729 tisuća kuna i Šibensko-kninske županije sa 618 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.
Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 534,49 tisuća kuna, što je za 11,4 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 603,54 tisuće kuna, navode iz Fine. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 226,8 tisuća kuna.
U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug porastao u šest županija, i to od 1,4 posto u Koprivničko-križevačkoj do 32,4 posto u Požeško-slavonskoj županiji.Najveće smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Splitko-dalmatinskoj županiji (24,4 posto), Međimurskoj (23,3 posto), Primorsko-goranskoj (18,4 posto), Krapinsko-zagorskoj (14,4 posto), Gradu Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (14 posto).
Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju ožujka odnosilo 2,8 milijardi kuna ili 21,9 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.
Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 2,4 milijarde kuna duga i udjelom od 19,1 posto, prerađivačka industrija sa 1,5 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 1,4 milijarde kuna duga i udjelom od 11,1 posto.
Podaci Fine pokazuju da je na kraju ožujka najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - njih 5.093. Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 4.552, građevinarstva s 2.985 te prerađivačka industrija s 2.553 blokirana poslovna subjekta.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 13. veljače 2026. (Ministarstvo financija) - U petak je u Ministarstvu financija održano javno predstavljanje izmjena Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala s ciljem znatnog smanjenja administrativnog opterećenja za poduzetnike kada je riječ o izvještavanju o održivosti.