Ministarstvo: Za restrukturiranje Jadroplova odobreno 105,6 milijuna kuna
04.05.2018 07:30
ZAGREB, 3. svibnja 2018. (Hina), Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u četvrtak su izvijestili kako je Europska komisija ocijenila da je plan za restrukturiranje Jadroplova u skladu s pravilima EU o državnim potporama, čime je toj brodarskoj kompaniji odobrena državna potpora od 105,6 milijuna kuna.
Upravo kroz taj iznos Hrvatska nastoji Jadroplovu osigurati ponovnu uspostavu dugoročne održivosti provedbom Plana restrukturiranja za razdoblje od 2015. do 2019., a koji je jučer potvrdila i Europska komisija, navode iz Ministarstva.
Ističu i kako je osnovni cilj Plana restrukturiranja postizanje dugoročne održivosti Jadroplova uz minimalne intervencije države kao većinskog vlasnika, a s ciljem smanjenja troškova poslovanja, usredotočenosti na osnovnu djelatnost te olakšavanja financijskog pritiska koji proizlazi iz visoke zaduženosti društva.
Planom restrukturiranja predviđeno je da Jadroplov zadrži šest postojećih brodova pod hrvatskom zastavom, uz ukrcaj hrvatskih pomoraca i vježbenika te da i dalje strogo vodi računa o visini troškova i konkurentnosti društva na svjetskom tržištu pomorskog prijevoza rasutog tereta.
Jadroplov će sudjelovati u troškovima restrukturiranja sa značajnim vlastitim doprinosom, osobito osiguravanjem financiranja na privatnom tržištu i prodajom dobara, navodi se u priopćenju Ministarstva.Europska komisija je u srijedu zaključila da je program restrukturiranja brodarske tvrtke Jadroplov iz Splita u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.
"Komisija je zaključila da će program restruktiriranja Jadroplova omogućiti tvrtki da dugoročno postane održiva bez državne potpore", navela je Komisija. Hrvatska država dala je dva državna jamstva za bankovne kredite u ukupnom iznosu od 105,6 milijuna kuna. U troškovima restrukturiranja u velikom dijelu sudjelovat će sam Jadroplov, sa 144,9 milijuna kuna, kroz financiranje na privatnom tržištu i kroz prodaju imovine.
Prodaja imovine pridonijet će smanjenju mogućih poremećaja u tržišnom natjecanju zbog pomoći u restrukturiranju, navodi Komisija. Glavne djelatnosti Jadroplova su slobodna plovidba, upravljanje posadom i tehničko održavanje brodova, a djelatnost se pretežno odvija izvan Hrvatske.
Krajem prošle godine Jadroplovova flota sastojala se od šest brodova ukupne nosivosti 292.939 DWT i prosječne starosti 11,5 godina. Tvrtka je imala 32 zaposlena.Prema podacima iz financijskog izvještaja za 2017. godinu, ukupni prihod Jadroplova iznosio je 212,5 milijuna kuna, što je 104,7 milijuna kuna više u odnosu na 2016., no gubitak je istovremeno iznosio 36,8 milijuna kuna.
Godinu ranije gubitak je iznosio 96,8 milijuna kuna. Ukupne obveze Jadroplova zadnjeg dana 2017. iznosile su 449 milijuna kuna, od čega se 196,45 milijuna kuna ili 44 posto odnosi na dugoročne obveze i rezervacije, a kratkoročne obveze su bile u iznosu od 252,54 milijuna kuna.
U izvještaju se još navodi kako je zbog dugotrajne krize na brodarskom tržištu i zbog značajnog pada vozarina Jadroplov dogovorio mirovanje otplata glavnice i izradio plan restrukturiranja koji pokušava realizirati uz pomoć većinskog vlasnika.
Ističu i kako je osnovni cilj Plana restrukturiranja postizanje dugoročne održivosti Jadroplova uz minimalne intervencije države kao većinskog vlasnika, a s ciljem smanjenja troškova poslovanja, usredotočenosti na osnovnu djelatnost te olakšavanja financijskog pritiska koji proizlazi iz visoke zaduženosti društva.
Planom restrukturiranja predviđeno je da Jadroplov zadrži šest postojećih brodova pod hrvatskom zastavom, uz ukrcaj hrvatskih pomoraca i vježbenika te da i dalje strogo vodi računa o visini troškova i konkurentnosti društva na svjetskom tržištu pomorskog prijevoza rasutog tereta.
Jadroplov će sudjelovati u troškovima restrukturiranja sa značajnim vlastitim doprinosom, osobito osiguravanjem financiranja na privatnom tržištu i prodajom dobara, navodi se u priopćenju Ministarstva.Europska komisija je u srijedu zaključila da je program restrukturiranja brodarske tvrtke Jadroplov iz Splita u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.
"Komisija je zaključila da će program restruktiriranja Jadroplova omogućiti tvrtki da dugoročno postane održiva bez državne potpore", navela je Komisija. Hrvatska država dala je dva državna jamstva za bankovne kredite u ukupnom iznosu od 105,6 milijuna kuna. U troškovima restrukturiranja u velikom dijelu sudjelovat će sam Jadroplov, sa 144,9 milijuna kuna, kroz financiranje na privatnom tržištu i kroz prodaju imovine.
Prodaja imovine pridonijet će smanjenju mogućih poremećaja u tržišnom natjecanju zbog pomoći u restrukturiranju, navodi Komisija. Glavne djelatnosti Jadroplova su slobodna plovidba, upravljanje posadom i tehničko održavanje brodova, a djelatnost se pretežno odvija izvan Hrvatske.
Krajem prošle godine Jadroplovova flota sastojala se od šest brodova ukupne nosivosti 292.939 DWT i prosječne starosti 11,5 godina. Tvrtka je imala 32 zaposlena.Prema podacima iz financijskog izvještaja za 2017. godinu, ukupni prihod Jadroplova iznosio je 212,5 milijuna kuna, što je 104,7 milijuna kuna više u odnosu na 2016., no gubitak je istovremeno iznosio 36,8 milijuna kuna.
Godinu ranije gubitak je iznosio 96,8 milijuna kuna. Ukupne obveze Jadroplova zadnjeg dana 2017. iznosile su 449 milijuna kuna, od čega se 196,45 milijuna kuna ili 44 posto odnosi na dugoročne obveze i rezervacije, a kratkoročne obveze su bile u iznosu od 252,54 milijuna kuna.
U izvještaju se još navodi kako je zbog dugotrajne krize na brodarskom tržištu i zbog značajnog pada vozarina Jadroplov dogovorio mirovanje otplata glavnice i izradio plan restrukturiranja koji pokušava realizirati uz pomoć većinskog vlasnika.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 28. studeni 2024. (Hrvatska obrtnička komora) - Prihvaćen zahtjev HOK-a – prag za paušalno oporezivanje podignut na 60.000 EUR. Hrvatska obrtnička komora pozdravlja takvu promjenu i zahvaljuje Vladi RH i Ministarstvu financija na razumijevanju potreba hrvatskih obrtnika. Ovakvo porezno relaksiranje i rasterećenje uvelike će doprinijeti očuvanju i jačanju poslovanja i konkurentnosti najmanjih gospodarskih subjekata – obrtnica i obrtnika, a posebno za one u paušalnom oporezivanju jer su ovime stvoreni preduvjeti za otvaranje novog paušalnog razreda.