25.04.2018 07:25
ZAGREB, 24. travnja 2018. (Hina), Ukupni krediti iznosili su u Hrvatskoj na kraju veljače 242,9 milijardi kuna, što je 0,2 posto više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 4,8 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Tako su ukupni krediti, koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu i drugima, „nastavili bilježiti negativne godišnje stope rasta koje, uz povremene iznimke, traju od studenog 2012.”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). Na kraju veljače stanje iznosa kredita bilo je niže za 12,2 milijarde kuna ili 4,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

„Smanjenje na godišnjoj razini pri tome je prvenstveno posljedica smanjenja iznosa valutnih kredita koji u ukupnim kreditima čine udio od 60 posto, a zabilježili su pad od 10,2 posto godišnje”, navodi se u analizi, objavljenoj u utorak. Tako su ukupni valutni krediti, uz godišnje smanjenje od 16,6 milijardi kuna, na kraju veljače iznosili 146,6 milijardi kuna.

S druge strane, iznos ukupnih kunskih kredita je na kraju veljače dosegnuo 96,4 milijarde kuna, što je za 4,5 milijardi ili 4,9 posto više nego godinu dana prije, čime je nastavljen rast tih kredita na godišnjoj razini. „Udio kunskih kredita dosegnuo je tako 40 posto, što je porast od 4 postotna boda u samo godinu dana. Valutna struktura kreditnih obveza nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno pridonio i pad kamatnih stopa”, navode analitičari RBA.

Promatrano prema korisnicima kredita, nastavak razduživanja po dvoznamenkastim stopama zabilježila je središnja država, a pali su i krediti lokalnoj državi te poduzećima. Krediti poduzećima, koji imaju udjel od 34 posto u ukupnim kreditima, iznosili su na kraju veljače 82,8 milijardi kuna, što je 1,1 posto manje nego godinu dana prije.

Krediti stanovništvu, koji čine 49 posto ukupnih kredita, iznosili su na kraju veljače 118,7 milijardi kuna, što je 2 posto više na godišnjoj razini. „Krediti stanovništvu nastavili su bilježiti pozitivne godišnje stope rasta šesti mjesec za redom. Pri tome je zabilježen godišnji rast kunskih kredita, za 16,5 posto, dok je iznos valutnih kredita smanjen za 8,9 posto”, zaključuje se u analizi RBA.

NovacZAGREB, 22. siječnja 2025. (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je konstatirao da je imovina bankarskog sustava u prvih devet mjeseci 2024. porasla za 3,4 milijarde eura u odnosu na prosinac 2023., kao i da je nastavljen rast kredita kućanstvima, osobito gotovih nenamjenskih kredita, priopćeno je iz HNB-a.

SPLIT, 21. siječanj 2025., (Grad Split) - Grad Split raspisao je Javni poziv za sufinanciranje zamjene prozora radi zaštite od buke u staroj gradskoj jezgri (Zona A) za 2025. godinu. Cilj ovog programa je poboljšanje kvalitete života stalnog stanovništva, uz očuvanje povijesne i kulturne baštine.

RIJEKA, 22. siječanj 2025. (Grad Rijeka) - Grad Rijeka je putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života objavio Javni natječaj za financiranje projekata i programa iz područja zdravstva, socijalne zaštite i unapređenja kvalitete života u 2025. godini.

PULA, 21. siječanj 2025. (Grad Pula) - Gradonačelnik Pule, Filip Zoričić, donio je 21. siječnja 2025. odluku o dodjeli studentskih stipendija za akademsku godinu 2024./2025. Ukupno je dodijeljeno 174 stipendija, za što je u gradskom proračunu osigurano 270 tisuća eura.

ZAGREB, 20. siječanj 2025. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za koheziju i reforme Raffaele Fitto u ponedjeljak, 20. siječnja boravio je u Zagrebu te s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, ministrom financija Markom Primorcem i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem razgovarao o praktičnoj provedbi i budućnosti kohezijske politike te provedbi hrvatskog plana oporavka i otpornosti.