Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu znatno pogoršano u ožujku - izvješće EK
27.03.2018 12:00
BRUXELLES, 27. ožujka 2018. (Hina), Znatno pogoršana očekivanja u industriji pritisnula su u ožujku raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu, pokazalo je u utorak istraživanje Europske komisije, a optimizam je oslabio i na razini Europske unije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj spustio se u ožujku s najviše razine od ulaska u Europsku uniju, zabilježene u veljači, kliznuvši za četiri boda, na 114,8 bodova.Najviše su oslabila očekivanja u industriji, iskazana u padu indeksa za 6,3 boda u odnosu na rekordnu vrijednost iz veljače, na 11,4 boda.
Znatno je pogoršano i raspoloženje u maloprodaji i među potrošačima. Tako je indeks koji mjeri očekivanja u maloprodaji pao za četiri boda u odnosu na veljaču, na 11,4 boda. Indeks raspoloženja potrošača spustio se za 3,6 bodova, na minus 12,3 boda.
Blaže je prigušeno raspoloženje u građevinskom sektoru, čiji je indeks kliznuo za 0,7 bodova, na 6,9 bodova.U uslužnom sektoru očekivanja su se zadržala na razini prethodnog mjeseca, uz neznatni pad indeksa u odnosu na veljaču, za 0,1 bod, na 19,2 boda.
Prigušeno raspoloženje i na razini EU-a
Zamjetno je u ožujku pogoršana i ekonomska klima na razini EU-a, iskazana u padu ESI-ja za 1,9 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 112,5 bodova.Najviše su prigušena očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks pao za 2,2 boda. Slijede maloprodaja i industrija s padom ESI-ja za po 1,8 bodova, čime se vrijednost ESI-ja u proizvodnom sektoru dodatno udaljila od najviše razine otkada su u Komisiji počeli pratiti taj pokazatelj, zabilježene na početku godine.
U građevinskom sektoru očekivanja su pak blago poboljšana, iskazana u rastu indeksa za 0,5 boda dok je raspoloženje potrošača ostalo nepromijenjeno u odnosu na veljaču.Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone snažno su pogoršana očekivanja u britanskom gospodarstvu, iskazana u padu ESI-ja za 4,2 boda. Zamjetno je pao i poljski ESI, za dva boda, utvrdili su u Komisiji. Maloprodaja uteg u eurozoniESI za 19-članu eurozonu također je pao u ožujku, za 1,6 bodova u odnosu na veljaču, na 112,6 bodova.
Pritom je izrazito pogoršano raspoloženje u maloprodaji, iskazano u padu indeksa za 2,9 bodova. Slijede proizvodni i uslužni sektor s padom indeksa za 1,6 odnosno 1,3 boda, pokazuje izvješće EK.
Poboljšana su tek očekivanja u građevinskom sektoru čiji je indeks porastao za 0,9 bodova dok se raspoloženje potrošača zadržalo na razini prethodnog mjeseca.Izvješće pokazuje da je raspoloženje u ožujku pogoršano u svih pet vodećih gospodarstava u zoni primjene zajedničke europske valute, a najviše u Njemačkoj, čiji je indeks pao za 2,4 boda u odnosu na veljaču. Slijede Italija i Španjolska s padom indeksa za 1,8 odnosno 1,2 boda.
Najblaže je pogoršanje zabilježeno u francuskom gospodarstvu, čiji je indeks kliznuo za 0,4 boda.U odvojenom je izvješću Europska komisija utvrdila da je u ožujku blago pogoršana i poslovna klima u eurozoni, uz pad indeksa BCI za 0,14 bodova u odnosu na veljaču, na 1,34 boda.
Znatno su pogoršane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, te zalihama gotovih proizvoda i ukupnim knjigama narudžbi. Izrazitiji su pesimizam iskazali i u pogledu proizvodnje u predstojećem razdoblju, pokazuje izvješće EK.
Znatno je pogoršano i raspoloženje u maloprodaji i među potrošačima. Tako je indeks koji mjeri očekivanja u maloprodaji pao za četiri boda u odnosu na veljaču, na 11,4 boda. Indeks raspoloženja potrošača spustio se za 3,6 bodova, na minus 12,3 boda.
Blaže je prigušeno raspoloženje u građevinskom sektoru, čiji je indeks kliznuo za 0,7 bodova, na 6,9 bodova.U uslužnom sektoru očekivanja su se zadržala na razini prethodnog mjeseca, uz neznatni pad indeksa u odnosu na veljaču, za 0,1 bod, na 19,2 boda.
Prigušeno raspoloženje i na razini EU-a
Zamjetno je u ožujku pogoršana i ekonomska klima na razini EU-a, iskazana u padu ESI-ja za 1,9 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 112,5 bodova.Najviše su prigušena očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks pao za 2,2 boda. Slijede maloprodaja i industrija s padom ESI-ja za po 1,8 bodova, čime se vrijednost ESI-ja u proizvodnom sektoru dodatno udaljila od najviše razine otkada su u Komisiji počeli pratiti taj pokazatelj, zabilježene na početku godine.
U građevinskom sektoru očekivanja su pak blago poboljšana, iskazana u rastu indeksa za 0,5 boda dok je raspoloženje potrošača ostalo nepromijenjeno u odnosu na veljaču.Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone snažno su pogoršana očekivanja u britanskom gospodarstvu, iskazana u padu ESI-ja za 4,2 boda. Zamjetno je pao i poljski ESI, za dva boda, utvrdili su u Komisiji. Maloprodaja uteg u eurozoniESI za 19-članu eurozonu također je pao u ožujku, za 1,6 bodova u odnosu na veljaču, na 112,6 bodova.
Pritom je izrazito pogoršano raspoloženje u maloprodaji, iskazano u padu indeksa za 2,9 bodova. Slijede proizvodni i uslužni sektor s padom indeksa za 1,6 odnosno 1,3 boda, pokazuje izvješće EK.
Poboljšana su tek očekivanja u građevinskom sektoru čiji je indeks porastao za 0,9 bodova dok se raspoloženje potrošača zadržalo na razini prethodnog mjeseca.Izvješće pokazuje da je raspoloženje u ožujku pogoršano u svih pet vodećih gospodarstava u zoni primjene zajedničke europske valute, a najviše u Njemačkoj, čiji je indeks pao za 2,4 boda u odnosu na veljaču. Slijede Italija i Španjolska s padom indeksa za 1,8 odnosno 1,2 boda.
Najblaže je pogoršanje zabilježeno u francuskom gospodarstvu, čiji je indeks kliznuo za 0,4 boda.U odvojenom je izvješću Europska komisija utvrdila da je u ožujku blago pogoršana i poslovna klima u eurozoni, uz pad indeksa BCI za 0,14 bodova u odnosu na veljaču, na 1,34 boda.
Znatno su pogoršane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, te zalihama gotovih proizvoda i ukupnim knjigama narudžbi. Izrazitiji su pesimizam iskazali i u pogledu proizvodnje u predstojećem razdoblju, pokazuje izvješće EK.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 28. studeni 2024. (Hrvatska obrtnička komora) - Prihvaćen zahtjev HOK-a – prag za paušalno oporezivanje podignut na 60.000 EUR. Hrvatska obrtnička komora pozdravlja takvu promjenu i zahvaljuje Vladi RH i Ministarstvu financija na razumijevanju potreba hrvatskih obrtnika. Ovakvo porezno relaksiranje i rasterećenje uvelike će doprinijeti očuvanju i jačanju poslovanja i konkurentnosti najmanjih gospodarskih subjekata – obrtnica i obrtnika, a posebno za one u paušalnom oporezivanju jer su ovime stvoreni preduvjeti za otvaranje novog paušalnog razreda.