Most: Prihvatiti naše izmjene Ovršnog zakona i pomoći najugroženijima
21.06.2017 12:01
ZAGREB, 21. lipnja 2017. (Hina), Most nezavisnih lista ne protivi se opsežnim izmjenama Ovršnog zakona, no smatra da njih ne treba čekati, nego prihvatiti izmjene koje u spomenutom zakonu predlaže Most, a omogućile bi da se po prvi put zaštiti dom, odnosno pravo na dom, istaknuto je u srijedu na Mostovoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.
Pozivam premijera i predsjednika Hrvatskog sabora da omoguće raspravu o konačnom prijedlogu izmjena Ovršnog zakona, poručio je predsjednik Mostova Kluba Miroslav Šimić, koji očekuje da Vlada idući tjedan dade mišljenje o Mostovu zakonu, da ga predsjednik Sabora potom stavi na dnevni red, te da se zakon donese.
Šimića brinu izjave da treba zanemariti Mostovu inicijativu i ići na opsežnije izmjene Ovršnog zakona. Kompletnu izmjenu ne treba čekati, nego prihvatiti našu koja će pomoći najugroženijim ovršenicima, a onda raditi na kompletnom zakonu, rekao je Šimić naglašavajući kako je izmjene na kojima inzistiraju formalno predložio Most, no u njihovoj izradi sudjelovao je i HDZ, te su one usuglašene.
Izmjene koje u Ovršnom zakonu predlaže Most usmjerene su na poboljšanje katastrofalnog položaja ovršenika, njima se prvi put štiti pravo na dom, kaže predsjednica Nadzornog odbora Mosta Sanja Mišević. Osim uz izričitu dozvolu ovršenika, ne bi bilo moguće plijeniti nekretninu u kojoj stanuje, kao što ovrha ne bi bila moguća ukoliko glavnica duga ne prelazi 20 tisuća kuna, kaže Mišević i napominje kako bi se poboljšao i postupak ovrhe, pa bi Fina morala zadužnicu uputiti ovršeniku.
Dogodi li se da ovršenik mora iseliti iz nekretnine, država bi mu morala osigurati najamninu za 18 mjeseci, s tim da ukupan iznos ne bi smio prelaziti devet prosječnih mjesečnih plaća. Ovdje je riječ o sudbinama ljudi, ističe Mostov zastupnik Tomislav Žagar i "nesuvislim" naziva tumačenja da sada ne treba ići sa izmjenama kakve predlaže Most jer se rade sveobuhvatne.Mostove izmjene Ovršnog zakona prvo su saborsko čitanje prošle koncem prošle godine, drugo čitanje u saborski je dnevni red uvršteno koncem travnja, neposredno pred razrješenje Bože Petrova (Most) s mjesta predsjednika Sabora.
Šimića brinu izjave da treba zanemariti Mostovu inicijativu i ići na opsežnije izmjene Ovršnog zakona. Kompletnu izmjenu ne treba čekati, nego prihvatiti našu koja će pomoći najugroženijim ovršenicima, a onda raditi na kompletnom zakonu, rekao je Šimić naglašavajući kako je izmjene na kojima inzistiraju formalno predložio Most, no u njihovoj izradi sudjelovao je i HDZ, te su one usuglašene.
Izmjene koje u Ovršnom zakonu predlaže Most usmjerene su na poboljšanje katastrofalnog položaja ovršenika, njima se prvi put štiti pravo na dom, kaže predsjednica Nadzornog odbora Mosta Sanja Mišević. Osim uz izričitu dozvolu ovršenika, ne bi bilo moguće plijeniti nekretninu u kojoj stanuje, kao što ovrha ne bi bila moguća ukoliko glavnica duga ne prelazi 20 tisuća kuna, kaže Mišević i napominje kako bi se poboljšao i postupak ovrhe, pa bi Fina morala zadužnicu uputiti ovršeniku.
Dogodi li se da ovršenik mora iseliti iz nekretnine, država bi mu morala osigurati najamninu za 18 mjeseci, s tim da ukupan iznos ne bi smio prelaziti devet prosječnih mjesečnih plaća. Ovdje je riječ o sudbinama ljudi, ističe Mostov zastupnik Tomislav Žagar i "nesuvislim" naziva tumačenja da sada ne treba ići sa izmjenama kakve predlaže Most jer se rade sveobuhvatne.Mostove izmjene Ovršnog zakona prvo su saborsko čitanje prošle koncem prošle godine, drugo čitanje u saborski je dnevni red uvršteno koncem travnja, neposredno pred razrješenje Bože Petrova (Most) s mjesta predsjednika Sabora.
Poslovne vijesti
ZAGREB, 8. lipnja 2026. (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) - Na početnoj konferenciji predstavljen je Projekt „Uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena i podizanje razine svijesti o dobrobiti prijavljenog rada“. Projekt predstavlja jednu od ključnih aktivnosti usmjerenih na jačanje informiranosti te podizanje svijesti poslodavaca, radnika i šire javnosti o štetnosti neprijavljenoga rada te dugoročno jačanje zakonitosti poslovanja i učinkovitije suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj.