30.03.2017 10:00
ZAGREB, 29. ožujka 2017. (Hina), SDP-ov zastupnik Branko Grčić zapitao se u srijedu kako je moguće da je dug Imunološkog zavoda, tvrtke koja ne funkcionira, od odlaska Vlade Zorana Milanovića narastao više nego dvostruko, odnosno sa 40 na sto milijuna kuna
.Kako je moguće da je dug rastao kad se plaće za Imunološki isplaćuju temeljem rezervacija iz državnog proračuna, a ne na teret Zavoda, zapitao se Grčić na prvoj sjednici saborskog Istražnog povjerenstva za utvrđivanje odgovornosti za rezultate upravljanja i raspolaganja financijskim i drugim resursima Imunološkog.

Na opasku Tomislava Panenića (Most) da su to "teške riječi za nešto što nije utvrđeno", odnosno da treba utvrditi kad je određeni dug nastao, SDP-ova Ana Komparić Devčić podsjetila je kako je iza Milanovićeve Vlade ostalo 40 milijuna kuna duga, a bivši ministar zdravstva Dario Nakić rekao je da su najveći vjerovnici Imunološkog HZZO i druge državne tvrtke.

Kad je riječ o dugu, postoji dobro oprobana strategija da se zaduži tvrtku da ju se može potjerati u stečaj, kaže Ivan Lovrinović (PH) i naglašava da povjerenstvo za Imunološki mora djelovati brzo, razumno i držati se argumenata.Imunološki bi mogao biti jedna od deset najperspektivnijih tvrtki u idućem desetljeću, procjenjuje Lovrinović koji glavnim problemom Zavoda označava njegovu vrijednost "koju se nastoji uništiti".

Zanima nas budućnost Imunološkog, no povjerenstvo mora utvrditi što se događalo niz ranijih godina, zašto je tako važna institucija dovedena u današnju situaciju, kaže Goran Dodik (HDS).

Istražno povjerenstvo prihvatilo je poslovnik o radu u koji je, na inicijativu Kažimira Varge (SDMH), ušlo da će Povjerenstvo odlučivati natpolovičnom većinom svojih članova, a ne većinom glasova nazočnih. Kako ima 15 članova, povjerenstvu će za odluke trebati osam ruku.Iz poslovnika je izbrisana odredba da povjerenstvo utvrđuje odgovornost za stanje u Imunološkom.

Povjerenstvo može utvrđivati činjenice, prikupljati informacije, teško može utvrđivati odgovornost, kaže Grčić sa čime se suglasio Silvano Hrelja (HSU) koji zagovara da se utvrde i okolnosti koje su prethodile Vladinoj odluci iz 2015. da se trgovačko društvo Imunuloški zavod pretvori u javnu ustanovu.

Članovi povjerenstva dogovorili su se o budućim koracima, prvo će proučiti dokumente kako bi mogli utvrditi popis osoba koje će pozivati. Među njima bi, kaže Komparić Devčić, trebali biti svi ministri zdravstva od 90-e, predsjednici nadzornih odbora, ljudi koji su vodili tvrtku itd.

NovacZAGREB, 22. siječnja 2025. (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je konstatirao da je imovina bankarskog sustava u prvih devet mjeseci 2024. porasla za 3,4 milijarde eura u odnosu na prosinac 2023., kao i da je nastavljen rast kredita kućanstvima, osobito gotovih nenamjenskih kredita, priopćeno je iz HNB-a.

SPLIT, 21. siječanj 2025., (Grad Split) - Grad Split raspisao je Javni poziv za sufinanciranje zamjene prozora radi zaštite od buke u staroj gradskoj jezgri (Zona A) za 2025. godinu. Cilj ovog programa je poboljšanje kvalitete života stalnog stanovništva, uz očuvanje povijesne i kulturne baštine.

RIJEKA, 22. siječanj 2025. (Grad Rijeka) - Grad Rijeka je putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života objavio Javni natječaj za financiranje projekata i programa iz područja zdravstva, socijalne zaštite i unapređenja kvalitete života u 2025. godini.

PULA, 21. siječanj 2025. (Grad Pula) - Gradonačelnik Pule, Filip Zoričić, donio je 21. siječnja 2025. odluku o dodjeli studentskih stipendija za akademsku godinu 2024./2025. Ukupno je dodijeljeno 174 stipendija, za što je u gradskom proračunu osigurano 270 tisuća eura.

ZAGREB, 20. siječanj 2025. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije) - Izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za koheziju i reforme Raffaele Fitto u ponedjeljak, 20. siječnja boravio je u Zagrebu te s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, ministrom financija Markom Primorcem i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem razgovarao o praktičnoj provedbi i budućnosti kohezijske politike te provedbi hrvatskog plana oporavka i otpornosti.