Epilog afere 'Kamensko': Na 'bubnju' dvorac Golubovec i zemljište u suvlasništvu Ninoslava Pavića
07.10.2016 12:02
ZAGREB, 7. listopada 2016. (Hina), Stečajni upravitelj Vilinskih poljana, tvrtke Davora Vlajčevića i bivšeg većinskog vlasnika EPH Ninoslava Pavića povezane s aferom Kamensko, podnio je izvješće o tijeku dvogodišnjeg stečajnog postupka i stanju stečajne mase u kojem stoji da ta tvrtka na žiro računu nema ni kune te da nema nikakvih naznaka da će biti ostvareni ikakvi prihodi osim prodaje dvorca Golubovec u Donjoj Stubici i zemljišta procijenjenog na 13,3 milijuna kuna.
U izvješću se navodi i kako je za dio nekretnina na kojima je obustavljena ovrha predan prijedlog za prodaju u stečajnom postupku te je u siječnju ove godine doneseno rješenje o prodaji polovice dvorca Golubovec i okolnog zemljišta kako bi se barem djelomično podmirila potraživanja vjerovnika.
Nakon ispitnog ročišta održanog još prije dvije godine, zaprimljene su naknadne prijave tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda koje su bile ispitane na posegnom ispitnom ročištu. Ukupan iznos priznatih tražbina prvog višeg isplatnog reda je nešto više 229.000 kuna, ali vjerovnici drugog višeg isplatnog reda potražuju čak 42.7 milijuna kuna.
U izvješću stoji i da je, sukladno odluci skupštine vjerovnika, dosad bila oglašavana prodaja udjela društava Hana Voćnjak i Kamensko d.d. prikupljanjem pisanih ponuda bez određivanja početne cijene, međutim, nije bilo iskazanih interesa.
Izvješće stečajnog upravitelja zaključuje se najavom da se u razdoblju do siječnja iduće godine očekuje donošenje zaključka kojim će se odrediti uvjeti prodaje dijela navedenih nekretnina za koje su obustavljeni ovršni postupci te zakazivanje ročišta za prodaju.
Vilinske poljane imale su ulogu u aferi Kamensko nakon što je u krajem 2011. otkriveno da je tada još većinski vlasnik Europapress Holdinga Ninoslav Pavić postao suvlasnikom Vilinskih poljana koje su imale veliki broj zabilježbi na nekretnine upropaštene zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko.
Tvrtka Vilinske poljane se, osim u istrazi za propast Kamenskog, spominjala i kao ključna u aferi "Kobilje mlijeko" u kojoj je zbog izvlačenja 14 milijuna kuna bila podignuta optužnica protiv bivšeg čelnika Fonda za razvoj i zapošljavanje Petra Tonkovića , bivših čelnika Kamenskog Antuna Crlenjaka i Damira Rihtarića, suvlasnika tvrtke Vilinske poljane Davora Vlajčevića i bivšeg zaposlenika Hrvatske poštanske banke Ivana Sablje.
Nakon ispitnog ročišta održanog još prije dvije godine, zaprimljene su naknadne prijave tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda koje su bile ispitane na posegnom ispitnom ročištu. Ukupan iznos priznatih tražbina prvog višeg isplatnog reda je nešto više 229.000 kuna, ali vjerovnici drugog višeg isplatnog reda potražuju čak 42.7 milijuna kuna.
U izvješću stoji i da je, sukladno odluci skupštine vjerovnika, dosad bila oglašavana prodaja udjela društava Hana Voćnjak i Kamensko d.d. prikupljanjem pisanih ponuda bez određivanja početne cijene, međutim, nije bilo iskazanih interesa.
Izvješće stečajnog upravitelja zaključuje se najavom da se u razdoblju do siječnja iduće godine očekuje donošenje zaključka kojim će se odrediti uvjeti prodaje dijela navedenih nekretnina za koje su obustavljeni ovršni postupci te zakazivanje ročišta za prodaju.
Vilinske poljane imale su ulogu u aferi Kamensko nakon što je u krajem 2011. otkriveno da je tada još većinski vlasnik Europapress Holdinga Ninoslav Pavić postao suvlasnikom Vilinskih poljana koje su imale veliki broj zabilježbi na nekretnine upropaštene zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko.
Tvrtka Vilinske poljane se, osim u istrazi za propast Kamenskog, spominjala i kao ključna u aferi "Kobilje mlijeko" u kojoj je zbog izvlačenja 14 milijuna kuna bila podignuta optužnica protiv bivšeg čelnika Fonda za razvoj i zapošljavanje Petra Tonkovića , bivših čelnika Kamenskog Antuna Crlenjaka i Damira Rihtarića, suvlasnika tvrtke Vilinske poljane Davora Vlajčevića i bivšeg zaposlenika Hrvatske poštanske banke Ivana Sablje.
Poslovne vijesti
Sukladno odredbi članka 12. st. 3. Zakona o obavljanju studentskih poslova (Nar. nov., br. 96/18 i 16/20), ministar znanosti, obrazovanja i mladih za svaku kalendarsku godinu donosi odluku o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu.