21.07.2016 07:45
ZAGREB, 20. srpnja 2016. (Hina), Ministar zaštite okoliša i prirode u tehničkoj Vladi Slaven Dobrović (Most) rekao je, komentirajući to što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od Vlade zatražio suglasnost za odobrenje minusa od 100 milijuna kuna radi rješavanja trenutačne likvidnosti, da su  fond u tu situaciju doveli bivši ministar Mihael Zmajlović (SDP) i bivši direktor Sven Mueller zbog predizbornih aktivnosti. 
"Odluka o zaduživanju je donesena na temelju sadašnje situacije. To je sve posljedica jedne loše, neodgovorne i neodržive ekonomske politike poslovanja Fonda u protekloj godini jer su preuzete znatno veće obveze nego što je bilo poznato da će biti prihodi. Zbog toga se ove godine direktor Fonda suočava s ozbiljnom neravnotežom između prihoda i rashoda", rekao je u izjavi za Hinu Dobrović. Istaknuo je kako je "svima jasno da se radi o predizbornim aktivnostima koje su uvjetovale neobičnu ekspanziju raspisivanja natječaja u pojedinim sektorima".  

Dobrović je rekao kako - s obzirom na to da je Fond vrlo važan - smatraju da se to može premostiti privremenom zadužnicom. "Naravno da to utječe na današnju politiku, na programe raspisivanja pojedinih natječaja, tako da se u nekom razdoblju očekuje uravnoteženje poslovanja Fonda", dodao je. Ministar Dobrović očekuje da će tehnička Vlada dati Fondu suglasnost za odobrenje tog prekoračenja po transakcijskom računu od 100 milijuna kuna. "Očekujem da hoće jer se radi o jednoj tehničkoj stvari.

Naravno, to je jedna novost, ustvari neobična za Fond za koji se uvijek smatralo da je institucija s prilično velikim prihodima i često se posezalo u kasu Fonda kao spasonosno rješenje za mnoge iznenadne rashode koji su u državi nastajali", ustvrdio je, dodajući kako je, primjerice, za iznenadne troškove sanacije određenih klizišta "posezala administracija".  "Imamo razna rješenja, odluke koje su Vlade donosile, teške po 30, 40 ili 50 milijuna kuna, koje imaju svoju izvršnu fazu i praktički se sredstvima Fonda mora osigurati izvršenje tih odluka.

Dakle, radi se o neodgovornosti i o tome da se ne poznaje prava svrha funkcioniranja Fonda, da se rashodi doista moraju povezati s funkcijom zdravog utjecaja na okoliš, odnosno smanjenja onečišćenja i podizanja stupnja održivosti našega hrvatskog društva", rekao je.

Na pitanje misli li da njegov prethodnik ministar Mihael Zmajlović i bivši direktor Fonda Sven Mueller zbog toga trebaju snositi odgovornost, ministar Dobrović je odgovorio kako im nije fokus u tome da sada traže neku odgovornost, prekršajnu, kaznenu. "Nama je u fokusu funkcioniranje sustava. Međutim, sasvim sigurno postoje pravnici i njihove zadaće pa će oni vidjeti i ustanoviti. Ne bih sada to komentirao", poručio je.

NekretnineZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hrvatska gospodarska komora) - Splitsko-dalmatinska županija, objavila je Javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske 2/25.

ZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hina) - Većina poduzeća u Hrvatskoj upoznata je s umjetnom inteligencijom (AI), ali je još malo njih koristi, a da ne bi zaostajali za time u odnosu na svijet potrebno je više ulaganja i edukacije za razvoj vještina za njezinu primjenu, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni AI u gospodarstvu.

ZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hina) - Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je u utorak kako podržava umirovljenike u njihovim zahtjevima za isplatu pune mirovine tijekom nastavka rada, ocijenivši da bi to izuzetno poticajno djelovalo na postizanje njihovog duljeg ostanka u svijetu rada.

ZAGREB, 14. srpnja 2025. (Ministarstvo gospodarstva) - Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivate više neće donositi, a što je posljedica temeljite analize i praćenja globalnih tržišnih kretanja.

ZAGREB, 19. srpnja 2025. (Nezavisni hrvatski sindikati) - NHS - U javnom prostoru sve se češće pojavljuju informacije o navodno rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore, poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje. Jedan od posljednjih primjera jest tvrdnja kako je „prosječna neto plaća premašila 1.500 eura“, što je u potpunom raskoraku sa službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS).