01.07.2016 08:08
ZAGREB, 30. lipnja 2016. (Hina) - Trgovački sud u Bjelovaru donio je rješenje kojim se zaključuje stečaj nad Hrvatskim institutom za financiranje i računovodstvo, udrugom financijskih stručnjaka i računovođa koju je vodio ugledni ekonomist Tihomir Domazet, te će po pravomoćnosti tog rješenja ta udruga ekonomskih stručnjaka sa 4.014 kuna utvrđenog duga biti brisana iz sudskog registra.
Sudsko rješenje uslijedilo je nakon oglasa u svibnju kojim su se pozivali zastupnici te udruge registrirane, između ostaloga, i za ekonomsku politiku i razvoj da u roku petnaest dana predaju popis imovine i obveza Hrvatskog instituta za financiranje i računovodstvo. Istim oglasom pozivali su se i njihovi vjerovnici da u roku od 45 dana predlože otvaranje stečajnog postupka, a budući da se nitko od zastupnika Instituta i njihovih vjerovnika nije odazvao u zakonski predviđenim rokovima, sud je zaključio da je taj dužnik nesposoban za plaćanje i donio je odluku o istovremenom otvaranju i zaključenju skraćenog stečaja.

Hrvatski institut za financiranje i računovodstvo (HI- FR) kao udruga je osnovana u siječnju 2006., a mjesec dana kasnije upisana je i u registar udruga. Kao njezin predsjednik u prvom četverogodišnjem mandatu navodi se Tihomir Domazet, a kao ciljevi navodi se 'okupljanje računovođa, financijskih znanstvenika i stručnjaka i poreznih savjetnika; promicanje i ubrzanje primjene europskih i svjetskih dostignuća iz svih područja koja pokriva djelatnost Instituta i analiza, istraživanje i druge djelatnosti vezane uz ekonomsku politiku i razvoj i javne financije'.

Jedan od posljednjih istupa Instituta na čelu s Tihomirom Domazetom bio je siječnju 2015. kada je predsjedništvo te udruge ekonomista i računovođa dalo potporu svojim kolegama, profesorima Ekonomskog fakulteta Dragi Jakovčeviću i Ivanu Lovrinoviću, ocijenivši da ih je Hrvatska udruga banaka (HUB) 'nedopustivo i nedemokratski napala'. Domazet je u priopćenju Instituta reagirao na HUB-ovo pismo dekanu zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kojim je  bankarska udruga tražila očitovanje o, kako kažu, "netočnim i štetnim" izjavama dvojice profesora da banke manipuliraju tečajem i ostvaruju ekstraprofite na račun svojih klijenata, te da nisu imale obaveze u stranoj valuti.

Domazet je od banaka tražio da se ograde od ovog "ataka HUB-a". Uz potporu prozvanim kolegama, Domazet je upozoravao kako niti jedna banka u Hrvatskoj nije pružila transparentno i cjelovito financijsko izvješće 'da bi se otklonile bilo koje sumnje i nejasnoće'. Stečaj Hrvatskog instituta za financiranje i računovodstvo uslijedio je nakon što ta udruga nije predala popis svoje imovine i obaveza, a na to sudsko rješenje moguća je žalba Visokom trgovačkom sudu.

NekretnineZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hrvatska gospodarska komora) - Splitsko-dalmatinska županija, objavila je Javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske 2/25.

ZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hina) - Većina poduzeća u Hrvatskoj upoznata je s umjetnom inteligencijom (AI), ali je još malo njih koristi, a da ne bi zaostajali za time u odnosu na svijet potrebno je više ulaganja i edukacije za razvoj vještina za njezinu primjenu, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni AI u gospodarstvu.

ZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hina) - Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je u utorak kako podržava umirovljenike u njihovim zahtjevima za isplatu pune mirovine tijekom nastavka rada, ocijenivši da bi to izuzetno poticajno djelovalo na postizanje njihovog duljeg ostanka u svijetu rada.

ZAGREB, 14. srpnja 2025. (Ministarstvo gospodarstva) - Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivate više neće donositi, a što je posljedica temeljite analize i praćenja globalnih tržišnih kretanja.

ZAGREB, 19. srpnja 2025. (Nezavisni hrvatski sindikati) - NHS - U javnom prostoru sve se češće pojavljuju informacije o navodno rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore, poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje. Jedan od posljednjih primjera jest tvrdnja kako je „prosječna neto plaća premašila 1.500 eura“, što je u potpunom raskoraku sa službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS).