14.04.2016 07:45
ZAGREB, 13. travnja 2016. (Hina), Ministar gospodarstva Tomislav Panenić najavio je u srijedu u Saboru imenovanje novog Nadzornog odbora (NO) tvrtke Đuro Đaković koji će procijeniti izvršava li sadašnja Uprava dobivene smjernice, ako ne, izabrat će se i novi članovi Uprave.

"Moja odluka bit će da se ide na imenovanje novog Nadzornog odbora koji će dati jasne smjernice Upravi i moći u kratkom vremenu donijeti odluke izvršava li sadašnja Uprava te smjernice, a ako ne, isto tako pristupit će se izboru novih članova Uprave", odgovorio je Panenić HDZ-ovu Peri Ćosiću u saborskom aktualnom prijepodnevu. Panenić je istaknuo da je u toj tvrtki s dugogodišnjim problemima pokrenut proces restrukturiranja i da je pod njegovim posebnom pažnjom. U ovoj godini, po najavama Uprave, planira se povećanje prihoda i ostvarenje prve dobiti nakon sedam godina.

"Za sada, restrukturiranje ide po planu, no da bi se pojačali njegovi učinci imenovati će se novi Nadzorni odbor", kazao je ministar. Ćosić, je, pak naveo da je sadašnja Uprava u četiri godine generirala gubitak od 225 milijuna kuna, a da je Nadzorni odbor odobravao to poslovanje. Država je većinski vlasnik Đure Đakovića, i kako se misli zaštiti njezin i interes zaposlenika, zanimao se Ćosić, nadajući se smjeni i Uprave i Nadzornog odbora. Ministar prometa Oleg Butković najavio je da u ljeto kreću radovi na prugi Dugo Selo – Križevci, projektu koji će imati višestruku korist za gospodarstvo. "To je najveći infrastrukturni projekt, skuplji od milijarde kuna, glavninom se financira sredstvima EU, njime će putovanje između Dugog Sela i Križevaca skratiti sa 30 na 18 minuta", odgovorio je Butković HDZ-ovu Josipu Boriću, koji je ministra pozvao da ne bude poput bivše Vlade, koja je "svašta obećavala, a ništa nije napravila".

Premijer Tihomir Orešković istaknuo je kako je upoznat sa problemima koje imaju proizvođači mlijeka. "Bio sam u Slavoniji, upoznat sam sa situacijom, odgovorio je premijer na upozorenja Branimira Glavaša (SDSS) da sektoru mljekarstva prijeti kolaps, da obiteljska gospodarstva dnevno propadaju...", izjavio je. Premijer je najavio da će se uskoro otvoriti "novi EU fond za 500 milijuna eura tako da se može pomoći male i srednje poduzetnike da mogu otvarati nove OPG-ove, ali i da se mogu proširiti". Glavaš premijeru uzvraća kako je odgovorom potvrdio da o spomenutom problemu "ne zna apsolutno ništa", odnosno kako bi kao hrvatski premijer morao znati da su stvarni uzroci krize u mljekarstvu niska otkupna cijena mlijeka, izostanak zaštite tržišta, a iznad svega pogodovanje uvozničkim lobijima i trgovačim centrima. "Naš narod šuti i trpi nepravdu, no i vi bi morali biti svjesni da u našim ljudima ključa nezadovoljstvo, pa je samo pitanje dana kada će politici koju predstavljate reći dosta", poručio je Glavaš.

NekretnineZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hrvatska gospodarska komora) - Splitsko-dalmatinska županija, objavila je Javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske 2/25.

ZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hina) - Većina poduzeća u Hrvatskoj upoznata je s umjetnom inteligencijom (AI), ali je još malo njih koristi, a da ne bi zaostajali za time u odnosu na svijet potrebno je više ulaganja i edukacije za razvoj vještina za njezinu primjenu, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni AI u gospodarstvu.

ZAGREB, 15. srpnja 2025. (Hina) - Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je u utorak kako podržava umirovljenike u njihovim zahtjevima za isplatu pune mirovine tijekom nastavka rada, ocijenivši da bi to izuzetno poticajno djelovalo na postizanje njihovog duljeg ostanka u svijetu rada.

ZAGREB, 14. srpnja 2025. (Ministarstvo gospodarstva) - Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivate više neće donositi, a što je posljedica temeljite analize i praćenja globalnih tržišnih kretanja.

ZAGREB, 19. srpnja 2025. (Nezavisni hrvatski sindikati) - NHS - U javnom prostoru sve se češće pojavljuju informacije o navodno rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore, poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje. Jedan od posljednjih primjera jest tvrdnja kako je „prosječna neto plaća premašila 1.500 eura“, što je u potpunom raskoraku sa službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS).