Odluku o obustavi postupka sanacije za javne ustanove u zdravstvu donosila bi Vlada na prijedlog Ministarstva zdravlja kada postupak sanacije nije postigao očekivane rezultate, odnosno kada daljnje provođenje tog postupka nije svrsishodno, a stupanjem na snagu navedene odluke osnivačka prava vratila bi se osnivaču. Trenutno je u postupku sanacije 31 ustanova u zdravstvu koje bi tako, ako Sabor prihvati Vladin prijedlog, odmah bile vraćene svojim osnivačima, većinom županijama. Dopunama se propisuje i da se najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu odluke o obustavi postupka sanacije imenuju članovi upravnog vijeća javne ustanove u zdravstvu, u skladu s posebnim propisom, a imenovanjem upravnog vijeća sanacijsko vijeće prestaje upravljati ustanovom.

Donošenjem ovoga zakona postići će se ušteda troškova za rad predsjednika i članova sanacijskih vijeća koji su se osiguravali u državnom proračunu, ističe predlagatelj. Prema nalazu Državne revizije za 2015. godinu, u zdravstvenim ustanovama nisu postignuti ciljevi sanacije koji se odnose na svođenje rokova ispunjavanja novčanih obveza u rokove utvrđene zakonom te reorganizaciju i racionalizaciju poslovanja kako bi se osigurala stabilnost poslovanja, iako su za to utrošena značajna sredstava, jer su i dalje velike dospjele obveze tih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.Predložene dopune zakona bile su u javnoj raspravi, a ministar zdravlja Dario Nakić je isticao kako ih predlaže zbog toga što je potpuno jasno da cilj zakona nije postignut, jer su bolnice i nakon financijske sanacije, u ukupnom iznosu od 5,3 milijarde kuna, opet stvorile novi dug.

"Cilj nam je da ustanove počnu djelovati uspješno s obzirom da su bolnice u prošloj godini zabilježile dodatni minus od 300 milijuna kuna, a godinu prije toga, u vrijeme kad je donosen zakon i provedena sanacija, oko 1,5 milijarde kuna", kazao je Nakić. Na dnevnom redu sjednice je i davanje suglasnosti Vlade na sklapanje Ugovora o zajmu između Hrvatskih autocesta i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta restrukturiranja HAC-a u iznosu od 250 milijuna eura.

HAC-u u ovoj godini na naplatu dolazi 466 milijuna eura glavnice i 124 milijuna eura kamata kredita čiji je povrat potrebno osigurati, a budući da ta sredstva navedeno društvo iz svojih prihoda ne može pokriti, uz podršku Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture obratilo se Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) s ciljem refinanciranja dijela obaveza HAC-a koje dospijevaju u 2016. godini i restrukturiranju društva, objašnjava predlagatelj. Kredit bi bio na rok od 15 godina, uključujući dvije godine počeka na otplatu glavnice, uz kamatnu stopu 6-mjesečni EURIBOR + 1 posto marža s mogućnošću fiksiranja kamata. Otplata kamate i glavnice predviđena je u polugodišnjim otplatnim ratama.