Na ročištu u ožujku trebale bi se ispitati tražbine šesnaest vjerovnika među kojima su i Vodoopskrba i odvodnja, Ministarstvo poljoprivrede, ali i Maba-Com, tvtke Nikole Kovačevića i Dražena Ilekovića, osnivača Golf & Country Cluba Zagreb.Utvrđivanje tražbina vjerovnika nad tvrtkom Golf & Country Club Zagreb uslijedilo je nakon otvaranja stečajnog postupka u lipnju prošle godine.

Prema sudskom rješenju, među vjerovnicima u drugom isplatnom redu najviše potražuju Hrvatska poštanska banka (HPB) 59,26 milijuna kuna i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) 38,6 milijuna kuna. Grad Zagreb u ime komunalne naknade i doprinosa potražuje 7,22 milijuna kuna, a država zbog neplaćenih poreza 2,6 milijuna kuna. Prvi golf klub u Hrvatskoj bio je projekt suvlasnika tiskare Maba-Com Nikole Kovačevića i Dražena Ilekovića koji je startao pronalaskom lokacije za golf terene 1995. No, otpočetka su ga pratile brojne afere - od ilegalnog vađenja šljunka sa savskog nasipa, naknadne legalizacije tridesetak vila sagrađenih izvan gabarita građevne dozvole, ali i navodno spornih poslova u kojima su, prema pisanju medija, bili uključeni bivši general Vladimir Zagorec, Bruno Orešar i bivši direktor Hrvatske poštanske banke Josip Protega.

Lokacijskaa dozvola za golf terene bila je izdana 1996. i to je bio ključan iskorak u realiziciji cjelokupnog projekta za koji su investitori Hrvatskim šumama platili 540.915 kuna za pravo služnosti. Prema medijskim napisima, nositeljima projekta u komunikaciji s Hrvatskim šumama pomogao je Zagorec, koji je tada bio u nadzornom odboru te javne tvrtke. Zagorec im je navodno pomogao i pri financiranju projekta, jer je bio u dobrim odnosima s čelnicima Hypo Alpe Adria banke, koja je poslije pristala financirati projekt. Kako se kasnije isticalo, investitori su tvrdili da morali kupiti zemljište zbog nedorađenosti Zakona o pravu služnosti te je Vlada navodno zato odlučila izvlastiti zemljište i krajem 1998. proglasila izgradnju golf igrališta projektom od nacionalnog interesa. Nakon te odluke, zemljište u Blatu navodno je kupljeno daleko ispod njegove tržišne vrijednosti te je Golf & Country Club Zagreb kupio tu zemlju od Hrvatskih šuma za, kako se navodilo, 8,6 milijuna kuna kreditom Hypo Alpe Adria banke. 

Tada su počeli i prvi problemi zbog eksploatacije šljunka za koju je Golf & Country Club Zagreb 2003. dobio rudarsku koncesiju. Nositelji golf projekta potpisali su ugovor o prodaji šljunka s tvrtkom  u suvlasništvu Brune Orešara s kojom je kasnije raskinut ugovor, ali se vađenje šljunka nastavilo prekomjerno i izvan obuhvata rudarske koncesije zbog čega je Državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv čelnika Golf & Country Cluba. Taj je slučaj okončan sudskom nagodbom koje se čelnici Golf & Country Cluba nisu pridržavali pa je bila pokrenuta ovrha na iznos od 4,5 milijuna kuna. Promjenom urbanističkog plana Zagreba, na zemljištu golf igrališta u Blatu bila je omogućena i gradnja pa je nakon prvotnog igrališta s devet rupa počela gradnja naselja za smještaj igrača i natjecatelja koja se kasnije pretvorilo u gradnju vila mnogo većih nego što je bilo predviđeno građevinskom dozvolom. Za taj su projekt čelnici Golf & Country Cluba izabrali Hrvatsku poštansku banku kojoj je na čelu tada bio Josip Protega.

Prema medijskim napisima, novi im je partner dao kredit pod bitno nepovoljnijim uvjetima, odnosno uz veće kamate. Hypo Alpe Adria banka potom je bila isplaćena, a u projekt je uloženo 128, 6 milijuna kuna. No, i to je završio aferom kada je 2008. građevinska inspekcija utvrdila kako je 31 od ukupno 54 vile u projektu Golf & Country Cluba izgrađena izvan gabarita građevinske dozvole. Ti su objekti, kako se kasnije doznalo, naknadno legalizirani.