Riječ je o projektima iz robotike te iz mjeriteljstva u kojima FSB surađuje s projektantskim i softverskim tvrtkama i gdje se znanstvena istraživanja povezuju s hrvatskim gospodarstvenicima, pojasnio je dekan FSB-a Zvonimir Guzović. Istaknuo je iznimnu važnost dobivanja sredstava iz EU fondova jer je njihov udio u financiranju znanstveno istraživačkih projekata na FSB-u oko 77 posto, dok se preostalih 23 posto dobiva iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Hrvatske zaklade za znanost. Novcem uloženim u projekte napravljena je višestruka korist - nabavljena je skupa, najsuvremenija oprema za laboratorije u kojima će raditi studenti i istraživači, kroz suradnju s hrvatskim tvrtkama doći će do transfera znanja iz akademske zajednice u gospodarstvo, a naposljetku će od komercijalne primjene novih metoda i izuma imati koristi i šira zajednica, kazao je dekan.  

Robotizirani sustav za primjenu u neurokirurgiji 

Projekt iz robotske neuronavigacije, nazvan RONNA, robotizirani je sustav, nalik dvoma "robotima-blizancima" čija je osnovna zadaća pomoć neurokirurzima u kirurškim zahvatima. Uz pomoć robotske neuronavigacije očekuje se poboljšanje kvalitete operativnog zahvata koji bi trajao kraće, komplikacije bi bile manje, a oporavak pacijenata brži. Kroz projekt je predviđena i izobrazba medicinskih stručnjaka za njegovu primjenu, a cijeli eksperimentalni dio procesa radi se u suradnji s Kliničkom bolnicom Dubrava u Zagrebu, čiji će članovi Zavoda za neurokirugiju biti uključeni u aktivnosti vezane s kliničkim isiptivanjma sustava. Projekt RONNA  počeo se provoditi u prosincu 2014. godine, predviđeno je trajanje 16 mjeseci, a u njega je uloženo oko 3,7 milijuna kuna. Osim vrsnih istraživača  s FSB-a, u softverskom dijelu projekta sudjelovala je tvrtka S.D Informatika, a prototip robotskog sustava za komercijalnu primjenu u neurokirurgiji  projketirale su tvrtke Klex i Parabureau. U tijeku je postupak javne nabave gdje će biti izabran proizvođač projektnog rješenja pa očekujemo da će za 2-3 mjeseca RONNA biti spremna iz laboratorijske doći i u kliničku praksu, ali i na tržište, kazao je voditelj projekta, profesor s FSB-a Bojan Jerbić. Kazao je da ipak od laboratorijske primjene slijedi još dugotrajan  proces medicinskog vrednovanja, a do tada će sustav biti u nekoj vrsti eksperimentalne kliničke primjene. 

Projekt "Ikarus"- primjena najnovijih metoda u mjeriteljstvu  

Projekt pod nazivom "Ikarus", vrijedan oko 8 milijuna kuna, predstavlja primjenu najnovijih kompjutorskih metoda u mjeriteljstvu, s ciljem da se moderne mjerne metode zasnovane na vizijskim i radiografskim sustavima učine dostupnima svim segmentima kontrole kvalitete u proizvodnji. U sklopu projekta nabavljen je mjerni CT uređaj te se izrađuju eksperimentalne platforme za optičke vizijske sustave u serijskoj proizvodnji. Takvim uređajem mogu se mjeriti velikom preciznošću dosad posve nepristupačne unutarnje dimenzije bilo kojeg objekta, njegova je primjena u mjerenju unutrašnjih dijelova  predmeta nezamjenjiva, kazao je voditelj projekta Vedran Mudronja. Uređaj je smješten u Nacionalni laboratorij za duljinu, laboratorij koji je od svog utemeljenja zadužen za precizna mjerenja duljine, kuta i hrapavosti površina s velikom točnošću. Široke mogućnosti primjene CT-a , od medicine i arheologije do aditivnih tehnologija, omogućit će u budućnosti čitav niz znanstvenih istraživanja, rečeno je na predstavljanju projekta. Među ciljevima projekta ističe se pomoć hrvatskom gospodarstvu  tako da se primjenom odgovarajućih suvremenih sustava kontrole kvalitete  smanje  troškovi tvrtki koji su, zbog loše kvalitete, visoki u u usporedbi s inozemnom konkurencijom. Partner iz gospodarstva na tom je projektu tvrtka HSTec d.d. iz Zadra.