Umjesto stečaja, predsjednik Sindikata metalaca Vedran Dragičević rekao je kako vjeruje da će u sljedećim danima, do završetka predstečajne nagodbe, suprotstavljene strane, uprave TLM-ovih tvrtaka, slovenski Impol i češki fond, koji su navodno zainteresirani za kupnju tvornice, sjesti za stol i pronaći rješenje za TLM. TLM je industrijsko srce županije i do kraja ćemo ustrajati da se stanje u tom poduzeću riješi bez stečaja, jer za to ima šanse, a vjerujem da su to uvidjeli i u Ministarstvu gospodarstva i u Vladi, rekao je predsjednik SMH, pozivajući "suprostavljene strane" kako je rekao, da sjednu za stol i pokušaju naći rješenje na korist svih, a posebno TLM-a. Na pitanje tko su "suprostavljene strane" Dragičević je rekao da je to slovenski Impol koji želi uzeti TLM u najam kroz stečaj, tj. doći u posjed TLM-a bez ijedne kune, u čemu imaju potporu sadašnje uprave koja vodi firmu prema stečaju. Impolu, tvrdi Dragičević, nije stalo do toga da kupi tvornicu, nego su isključivo zainteresirani za 60 tisuća tona toplovaljane trake iz TLM-a koja im treba za njihovo poslovanje. S druge strane je češki fond koji bi bio spreman u određenom vremenu podmiriti dug prema Jadranskoj banci Šibenik, najvećem vjerovniku TLM-a (više od 26 milijuna), te investirati u TLM 12 milijuna eura, a cilj im je nastavak profitabilne proizvodnje. Njihovim ulaskom u TLM, ruski poduzentik i trenutni vlasnik TLM-a Igor Shamis, bio bi prošlost, rekao je Dragičević. Još jedanput je pozvao Ministarstvo gospodarstva i ministra Vrdoljaka da ispune svoje obećanje i "uvaže sve faktore". Vlada ne može odustati od TLM-a, što je ministar i obećao na posljednjem sastanku, rekao je.

Sindikalci, naime, smatraju kako ugovor o privatizaciji TLM-a, koji je s Hrvatskim konzorcijem potpisan 2007. godine, "nije konzumiran pa se tvornica ne treba gledati kao privatno vlasništvo, nego kao vlasništvo države". Sindikat je prošlog tjedna Vladi dostavio 11 tisuća potpisa građana koji podupiru rješavanje problema TLM-a bez stečaja. Šibensku tvornicu 2007. privatizirao je hrvatski konzorcij Adrial koji su činili Dalekovod, splitski Konstruktor inženjering, zadarski Aluflexpack, Feal iz Širokog Brijega te Zagreb Montaža. Konzorcij se ugovorom o privatizaciji obvezao uložiti 108 milijuna eura, zadržati zaposlene i unaprijediti proizvodnju, a Fond za privatizaciju otpisao je 1,5 milijarda kuna duga te tvornice državnim ustanovama. Ubrzo nakon privatizacije taj se konzorcij počeo osipati te je na kraju ostao samo na jednom članu – Zagreb Montaži. Tvornice je 2009. od Zagreb Montaže preuzeo Auris makedonskog poduzetnika Marka Pejčinoskog, no budući da od toga nije bilo ništa, TLM-ovi pogoni su podijeljeni na Tvornicu valjanih proizvoda, Tvornicu prešanih proizvoda i Adrial plus, koje je preuzeo ruski poduzetnik Igor Shamis. Ni Shamis nije imao recept za oporavak TLM-a, no on to, tvrde sindikati, nije niti pokušao. Pokrenuta je predstečajna nagodba, pogoni su i dalje nizali milijunske gubitke, zbog čega se počeo spominjati stečaj kojeg radnici ne prihvaćaju i protiv kojeg su prikupili 11 tisuća potpisa.