"S obzirom na monetarnu i cjenovnu stabilnost koju pruža model valutnog odbora mislim da ga treba zadržati dok se ekonomija ne stabilizira do razine spremnosti za liberalniji tip monetarne politike", kazao je Softić u intervjuu kojega je u ponedjeljak objavilo sarajevsko "Oslobođenje". Središnja banka BiH od njezina osnutka 1997. godine ima primarnu ulogu očuvanja stabilnosti domaće valute kovertibilne marke uz politiku održanja njezina fiksnog tečaja uz "sidro" kojega je najprije predstavljala njemačka marka a potom i euro. To u praksi znači da Središnja banka BiH ne može tiskati novac bez pokrića u eurima niti može biti "banka posljednjeg utočišta" odnosno kreditor u krajnjoj nuždi kao i da ne može investirati u domaće vrijednosne papire. Ta pozicija je ipak čini otpornom na bilo koju vrstu političkih utjecaja poput onih za tiskanjem novca.

Softić ocjenjuje kako bez obzira na sve rasprave koje se vode o učinkovitosti i primjerenosti tog modela njega valja zadržati sve dok je ekonomsko stanje u zemlji takvo kakvo je sada i dok je na snazi njen sadašnji politički ustroj. Iznoseći ocjenu trenutnog ekonomskog stanja u BiH Softić je kazao kako se nastavlja trend s početka godine kada je zabilježen rast industrijske proizvodnje te povećanje izvoza od 4,4 posto kao i smanjenje trgovinskog deficita. Pri tom je značajnim ocijenio to što zemlje eurozone a posebice Slovenija te Hrvatska kao glavni ekonomski partneri BiH ostvaruju bolje učinke nego ranijih godina. "U ovakvim uvjetima se može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) od 3,5 posto pod uvjetom da ne bude negativnih šokova u drugoj polovici godine", kazao je Softić.