“Turizam ili nafta”, “Omogućite investicije u solarnu energiju”, “Hvala vatrogasci!” - neke su od poruka koje su u ranim jutarnjim satima projicirali na više od 50 metara širokom zidu tvrđave sv. Ivana. Poruke su odaslane na sedam jezika: hrvatskom, engleskom, španjolskom, talijanskom, njemačkom, grčkom, slovenskom i mađarskom, izvijestio je Greenpeace Hrvatska. „U trenutku kada se cijeli svijet okreće obnovljivim izvorima energije, ministar Vrdoljak agresivno i netransparentno juri u potpisivanje tridesetogodišnjih ugovora, kojima se Jadran prepušta stranim naftnim kompanijama. Bušenje Jadrana izravno će ugroziti naše more, turizam i ribarstvo. Taj rizik prepoznaje većina hrvatskih građana o čemu govore nedavna istraživanja javnog mnijenja“, izjavio je voditelj energetske i klimatske kampanje u Greenpeaceu Hrvatska Marko Gregović.

Akcija Greenpeacea u Dubrovniku dio je međunarodne energetske kampanje „Paradise project“ koja promovira obnovljive izvore energije na Mediteranu kao alternativu fosilnim gorivima. Cilj kampanje je pokazati kako Mediteranu – europskom „komadiću raja“ – ne treba nafta jer Sunca, čistog i neiscrpnog energenta, ima u izobilju. “Dok Hrvatska bilježi rekordnu ljetnu potrošnju električne energije, mi propuštamo iskoristiti Sunce za proizvodnju čiste energije. Danas imamo paradoksalnu situaciju u kojoj čitava sunčana Hrvatska još uvijek ima manje solarnih elektrana nego skijaški grad Maribor. Da stvar bude još gora, prema trenutnom akcijskom planu do 2020. ćemo po glavi stanovnika imati 7 puta manje instaliranih solarnih kapaciteta od siromašne Indije. Za ulaganje u solarnu energiju postoji ogroman interes, ali investicije ovise o dobrom zakonskom okviru koji trenutno u Hrvatskoj ne postoji. Stoga tražimo od Vlade da se hitno osiguraju uvjeti za masovna ulaganja u iskorištavanje energije Sunca“, naglasio je Gregović.

U priopćenju se, uz ostalo, navodi da je "Dubrovačko–neretvanska županija prva je iskazala otvoreno protivljenje istraživanju i eksploataciji nafte na Jadranu, dok se koncesije za prve platforme izdaju upravo u neposrednoj blizini Dubrovnika, kao i nacionalnih parkova Mljet i Kornati". "Naftnim kompanijama dopustilo bi se bušenje 90 posto površine hrvatskog mora, na udaljenosti od 10 kilometara od obale i 6 kilometara od otoka, što je dosad nezabilježen slučaj u zemljama koje ovise o turizmu. U isto vrijeme Dubrovnik i Dalmacija imaju prosječno 2600 sunčanih sati godišnje (prosječno 7 sunčanih sati dnevno) što je dovoljno za pokrivanje svih energetskih potreba priobalja, ali i čitave Hrvatske", poručuje Greenpeace Hrvatska.