Tržište osiguranja i regulatorni okvir

Osnovni propis kojim je regulirano tržište osiguranja je Zakon o osiguranju (NN 30/15., 112/18., 63/20. i 133/20., dalje u tekstu: ZOS). Također, predmetnu djelatnost obveznog osiguranja u prometu uređuje i Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje u tekstu: ZOOP).

Od podzakonskih akata treba istaknuti Pravilnik o rasporedu vrsta rizika po skupinama i vrstama osiguranja odnosno reosiguranja (NN 23/16., 27/16. i 42/19.) koji razlikuje dvije osnovne skupine osiguranja, neživotna i životna osiguranja. Vrste osiguranja unutar skupine neživotnih osiguranja su, među ostalim, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila odnosno obvezno osiguranje.

Zakonska regulativa na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) podložna je čestim promjenama. Razlog su brze društvene i ekonomske promjene na globalnoj razini, pa tako i u RH. Djelatnost osiguranja u Hrvatskoj regulira više zakona, podzakonskih akata i uredbi koje je potrebno zajedno sagledati.

Često se novine koje proizlaze iz dinamičnih odnosa u svijetu osiguranja ne mogu jednako brzo pratiti i pokriti jednim zakonom pa je potrebno sagledati i  druge propise, uredbe, direktive EU i podzakonske akte koji uređuju neke od bitnih odnosa kada  je riječ o pravima i obvezama koji proizlaze iz ugovora o osiguranja.

Insurance Distribution Directive (Direktiva o distribuciji osiguranja; dalje u tekstu: IDD) izdana je od strane financijske regulatorne institucije Europske unije (dalje u tekstu: EU) koja se zove Europska agencija za osiguranje i profesionalno mirovinsko osiguranje - European Insurance and Occupational Pension Authority (dalje u tekstu: EIOPA).

EIOPA je neovisno savjetodavno tijelo Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU kao i jedna od EU agencija koja provodi posebne pravne i tehničke zadatke, te daje savjete i pomaže oblikovanju informiranih politika i zakona na EU i nacionalnoj razini. Jedan od glavnih ciljeva EIOPA za razdoblje 2020.-2022. je digitalizacija i održivo financiranje koje bi omogućilo dosljednu kvalitetu nadzora kao i zaštitu potrošača.

Fokus je usmjeren na utjecaj novih poslovnih modela koji omogućuju korištenje novih tehnologija u nadzorne svrhe. Istražuje se potencijalno povećanje rizika iz cyber strategija te se radi na usklađivanju zahtjeva za kibernetičkom sigurnošću i informatičkim upravljanjem. Tako će se uspostaviti zajednički europski pristup tehnološkim inovacijama čime se promovira razmjena informacija o cybersigurnosti i cyber napadima.

IDD regulira način dizajniranja i distribucije proizvoda osiguranja na području EU. Zadatak direktive je uskladiti regulaciju tržišta osiguranja na jedinstvenom europskom tržištu i poboljšati standarde zaštite potrošača. IDD ima za cilj osigurati da distributeri preuzimaju odgovornost za potrošačke ishode i da prodani proizvodi zadovoljavaju potrebe potrošača.

IDD se bavi svim propisima koji se trebaju uskladiti s Direktivom o distribuciji osiguranja. Kao i ostale direktive EU, IDD propisuje minimalne usklađujuće smjernice i sankcije, te time omogućuje državama članicama da uvedu dodatne strože odredbe ili dodaju dodatne aktivnosti u područje primjene propisa sve dok su u skladu s IDD.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) provodi nadzor tržišta osiguranja, odnosno zakonitosti poslovanja subjekata nadzora radi održavanja učinkovitog, sigurnog i stabilnog tržišta osiguranja s ciljem zaštite interesa osiguranika, odnosno korisnika osiguranja te pridonošenja stabilnosti financijskog sustava.

Osim nadzora nad društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje, HANFA provodi i nadzor nad pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju poslove distribucije osiguranja i distribucije reosiguranja te Hrvatskim uredom za osiguranje. Subjekti nadzora podliježu postupku licenciranja kojim HANFA utvrđuje udovoljavaju li isti propisanim zakonskim uvjetima, prije izdavanja dozvole za obavljanje poslova.

Nadalje, HANFA organizira i provodi ispite za provjeru stručnih znanja osoba koje žele biti distributeri osiguranja ili distributeri reosiguranja, a radi ispunjavanja uvjeta za upis u Registar posrednika i sporednih posrednika u osiguranju koji HANFA vodi, a objavljen je na internetskoj stranici HANFA-e. Također, po ispunjavanju uvjeta propisanih zakonskim i podzakonskim aktima, HANFA izdaje i ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

Zakon o osiguranju uređuje sljedeća područja:

−       uvjete za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja društava za osiguranje i društava za reosiguranje,

−       imenovanje i poslovanje ovlaštenog aktuara,

−       obavljanje unutarnje revizije i revizije društava za osiguranje i društava za reosiguranje,

−       obvezu izvještavanja,

−       prekogranično pružanje usluga osiguranja i reosiguranja,

−       upis u Registar posrednika i sporednih posrednika u osiguranju,

−       obavljanje poslova distribucije osiguranja i distribucije reosiguranja,

−       osnivanje Udruge (pool) osiguranja, odnosno reosiguranja,

−       poslovanje Hrvatskog ureda za osiguranje i dr.

Zakon o obveznim osiguranjima u prometu uređuje sljedeća obvezna osiguranja u prometu:

−       osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja,

−       osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama,

−       osiguranje zračnog prijevoznika, odnosno operatora zrakoplova od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i putnicima,

−       osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon, odnosno jahte od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i dr.

U 2020. godini bilježe se određene značajnije regulatorne aktivnosti od strane HANFE. Tako su na 3. sjednici Upravnog vijeće HANFE održanoj 23. siječnja 2020. donesene „Smjernice i Preporuke za postupanje po članku 12. ZOOP-a prilikom rješavanja odštetnih zahtjeva za naknadu štete na vozilu“.

Navedene smjernice donesene su u cilju zaštite potrošača, ujednačavanja poslovne prakse osiguratelja na hrvatskom tržištu i pravovremenog rješavanja odštetnih zahtjeva za naknadu štete na vozilima. Člankom 12. ZOOP-a propisana je obaveza osiguratelja da u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrdi osnovanost i visinu odštetnog zahtjeva te dostavi podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete ili utemeljeni odgovor (ukoliko je upitna odgovornost za naknadu štete ili visina štete).

Donesene smjernice detaljnije propisuju postupanje osiguratelja te je, između ostalog, propisano da je prilikom zaprimanja i obrade odštetnog zahtjeva osiguratelj obavezan upoznati oštećenog s njegovim pravima u postupku, a kako bi oštećenik znao adekvatno postaviti odštetni zahtjev te da bi se izbjegli prijepori i nejasnoće u postupku rješavanja istog.

HANFA je također u 2020. godini donijela deset pravilnika kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje i distribuciju osiguranja u RH. Najznačajniji pravilnici uređuju licenciranje stjecatelja kvalificiranog udjela u društvu za osiguranje, članova uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje te uvjete za obavljanje ključnih funkcija u društvu za osiguranje. HANFA je u 2020. godini kao dio radne skupine Ministarstva financija sudjelovala i u izradi Zakona o izmjenama i dopunama ZOS-a.

Radi ispunjenja obveze dosljedne primjene Direktive Solventnost II navedenim zakonskim izmjenama propisana je snažnija suradnja i međusobno obavještavanje nadzornih tijela država članica EU, a HANFI je dana ovlast da pravilnikom propiše minimalni sadržaj plana oporavka za društvo za osiguranje.

U području distribucije osiguranja i reosiguranja uvedena je zakonska obveza stalnog stručnog osposobljavanja i usavršavanja (kontinuirana edukacija) zaposlenika društava za osiguranje, zaposlenika društava za reosiguranje i posrednika iz registra HANFE koji obavljaju poslove distribucije osiguranja odnosno distribucije reosiguranja.

Edukaciju posrednika i sporednih posrednika u osiguranju radi kontinuiranog ispunjavanja uvjeta stručnosti iz članka 422. ZOS-a mogu provoditi edukatori kojima je HANFA odobrila planove i programe edukacija. Tako je u 2020. godini HANFA odobrila planove i programe sedam društava koja su ispunila uvjete za provođenje kontinuirane edukacije.

Na temelju članka 167. stavka 3. ZOS-a, HANFA je tijekom provedbe predmetnog istraživanja mjerodavnog tržišta osiguranja u lipnju 2021. godine donijela novi provedbeni akt, Pravilnik o minimalnom sadržaju plana oporavka društva za osiguranje i društva za reosiguranje (NN br. 68/21.) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2021. godine.

Samo predmetno tržište osiguranja u znatnoj mjeri prethodno je regulirano od strane sektorskog regulatora HANFE. Nadalje, u Republici Hrvatskoj postoji nacionalni ured za osiguranje, Hrvatski ured za osiguranje (dalje u tekstu: HUO), koji je pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje. Članstvo u HUO-u obvezno je za društva za osiguranje koja se bave obveznim osiguranjima u prometu, dok je za društva koja obavljaju ostale poslove osiguranja ili poslove reosiguranja članstvo dobrovoljno.

Hrvatsko aktuarsko društvo predstavlja udruženje aktuara u Republici Hrvatskoj i redovan je član Međunarodnog udruženja aktuara (IAA). Također, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji Udruženje osiguravatelja. Članice Udruženja osiguratelja su društva za osiguranje i reosiguranje, registrirana u Republici Hrvatskoj, sukladno ZOS-u.

Sudionici tržišta osiguranja u RH

Tržište osiguranja je ukupnost odnosa između ponuđača i tražitelja proizvoda osiguranja, pri čemu se ti odnosi odvijaju temeljem slobodnih odluka svih sudionika. Veličinu i snagu tržišta osiguranja može se odrediti na nekoliko načina, primjerice putem ukupne godišnje premije, zatim po prosječnoj premiji po stanovniku te po broju sudionika na tržištu.

Kao što smo ranije rekli, tržište je uređeno Zakonom o osiguranju, Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, uredbama Europske komisije i različitim podzakonskim aktima. HANFA provodi nadzor nad tržištem osiguranja, prikuplja i uređuje podatke za izrađivanje izvješća, vodi računa o zaštiti interesa osiguranika i pridonosi stabilnosti financijskog sustava.

Osiguranje predstavlja prijenos rizika s osiguranika na osiguravatelja, gdje osiguranik plaća premiju osiguranja, a osiguravatelj je obvezan isplatiti naknadu za nastalu štetu ako se dogodi. Osiguranje predstavlja složenu djelatnost koja se može promatrati s više aspekata.

Nadalje, osiguranje se može promatrati sa stajališta pojedinca i sa stajališta društva. Osiguranje sa stajališta pojedinca predstavlja gospodarski instrument putem kojeg pojedinac zamjenjuje mali određeni iznos (premija osiguranja) za veliki neizvjestan financijski gubitak (neizvjesnost od koje se osiguravamo) koji bi nastao kada ne bi bilo osiguranja.

S druge strane, osiguranje sa stajališta društva je gospodarski instrument putem kojeg se smanjuje i uklanja rizik kroz kombiniranje dovoljnog broja izlaganja istovjetnim rizicima putem kojih se predviđaju gubitci za promatranu skupinu kao cjelinu.

Sudionici osiguranja su: osiguravatelj koji predstavlja pravnu osobu odnosno osiguravajuće društvo s kojim se sklapa ugovor o osiguranju te ima obvezu isplati osiguraniku naknadu ako nastane šteta, zatim ugovaratelj osiguranja koji predstavlja osobu koja je sklopila ugovor o osiguranju s osiguravateljem, ali ne mora istodobno biti osiguranik.

Osiguranik predstavlja osobu iz ugovora koja osigurava svoje imovinske interese te joj pripadaju sva prava iz ugovora o osiguranju te društvo za osiguranje mora isplatiti naknade ako nastane nekakva šteta. Zadnji sudionik osiguranja je reosiguravatelji koji predstavlja pravnu osobu koja preuzima rizik od društava za osiguranje.

Osnovni elementi police osiguranja su sljedeći:

−       ugovorne strane,

−       osigurana stvar ili osoba,

−       osigurani rizik,

−       trajanje osiguranja i vrijeme pokrića,

−       iznos osiguranja ili limit pokrića,

−       iznos premije ili doprinosa,

−       datum izdavanja police i

−       potpisi ugovornih strana.

Polica osiguranja je isprava kojom se sklapa osiguranje putem koje se osiguravaju stvari ili osobe. Svaka polica osiguranja mora imati osiguranika i osiguravatelja, odnosno dvije ugovorene strane koje sklapaju uvjete o osiguranju. U slučaju kada osiguranik hitno treba policu osiguranja, može ju dobiti u obliku lista pokrića.

Sudionici na tržištu osiguranja predstavljaju fizičke i pravne osobe koje direktno ili indirektno pružaju usluge osiguranja. Prema HANFA- i (2022) sudionici tržišta osiguranja u RH su:

−       društva za osiguranje i društva za reosiguranje,

−       pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove distribucije osiguranja i distribucije reosiguranja,

−       Hrvatski nuklearni POOL gospodarsko interesno udruženje,

−       Hrvatski ured za osiguranje.

Društvo za osiguranje je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja obavlja poslove životnog ili neživotnog osiguranja, koja ima odobrenje HANFA-e za obavljanje poslova osiguranja i upisana je u sudski registar nadležnog trgovačkog suda.

Društvo za osiguranje može biti dioničko društvo ili društvo za uzajamno osiguranje. Dioničko društvo predstavlja oblik društva za osiguranje u vlasništvu dioničara koji imaju ograničenu odgovornost s kojim jamče do visine kupljenih dionica. Društvo za uzajamno osiguranje predstavlja neprofitnu organizaciju koja je osnovana na dobrovoljnoj osnovi u kojoj članovi društva uplaćuju udjele unaprijed sve dok se ne postigne konačna visina udjela koja se utvrđuje na kraju poslovnog razdoblja.

Posao društva za osiguranje je primanje uplata premija osiguranja koje kasnije ulaže u različite oblike financijske imovine te ako nastane šteta kod osiguranika obvezni su isplatiti naknadu za nastalu štetu. Svako društvo za osiguranje ima ugovaratelja osiguranja koji može biti fizička ili pravna osoba koja sklapa ugovor s osiguranikom. Društvo smije obavljati samo pojedine poslove osiguranja za koje je dobilo dozvolu od HANFA-e.

Društvo za reosiguranje je pravna osoba u Republici Hrvatskoj koja je upisana u sudski registar trgovačkog suda i koja je dobilo odobrenje za rad od HANFA-e. Reosiguratelj je pravna osoba koja obavlja poslove reosiguranja. Poslove reosiguranja u Republici Hrvatskoj mogu obavljati društva za reosiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su dobila dozvolu HANFA-e za obavljanje poslova reosiguranja, pri čemu pod poslovima reosiguranja podrazumijevamo sklapanje i ispunjavanje ugovora o reosiguranju kojima se višak rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje prenosi na društvo za reosiguranje.

Reosiguranje prihvaća velike rizike osiguravajućih društava ukoliko nastane određena velika šteta te osiguranik ne mora znati da je osiguravajuće društvo sklopilo ugovor o reosiguranju.

Hrvatski nuklearni POOL gospodarsko interesno udruženje predstavlja udruženje osiguravatelja ili reosiguravatelja kojima je cilj zaštititi se od velikog rizika. U Hrvatskoj postoji POOL za osiguranje nuklearnog rizika koji se naziva Hrvatski nuklearni POOL G.I.U. čiji su članovi Triglav osiguranje d.d., Generali osiguranje d.d., Allianz Hrvatska d.d. i Croatia osiguranje d.d. Osnovano je 1977. godine u svrhu osiguranja nuklearnog postrojenja, a 16. prosinca 1998. godine POOL postaje Gospodarsko interesno udruženje. Ugovorom o osnivanju članovi POOL-a preuzimaju rizike koji se odnose na osiguranje, suosiguranje i reosiguranje nuklearnih postrojenja, tj. upotrebe nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Hrvatski ured za osiguranje je neprofitna pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ured je osnovan 18. ožujka 1992. godine s ciljem da postane hrvatski nacionalni ured zelene karte osiguranja. Navedeni cilj postignut je 23. listopada 1992., nakon što je Hrvatska postala punopravna članica UN-a 22. svibnja 1992. godine.

Na sjednici Opće skupštine Savjeta u Londonu dolazi do jednoglasne odluke svih zemalja članica za članstvo Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). Hrvatski ured za osiguranje je 1994. godine proširio svoju djelatnost u koju uvodi Garancijske fondove i organizaciju vođenja graničnog osiguranja od automobilske odgovornosti. Također, 1998. godine ulazi u članstvo podsustava Multilateralnog sporazuma putem kojeg vozači vozila registriranih u nekoj zemlji članica mogu nesmetano ulaziti i kretati se po čitavom području Europskog gospodarskog prostora (EEA) kao i na području Andore i Švicarske tako da ne postoje kontrole zelene karte osiguranja. Ovaj sporazum iznimno je važan za Hrvatsku posebice za turizam, jer omogućava lakši prijelaz granica turistima i smanjuje čekanje na graničnim prijelazima.

Stupanjem na snagu Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu 1. siječnja 2006. godine HUO proširuje svoju djelatnost tako što počinje voditi poslove statistike vezane za obvezno osiguranje u prometu, zatim poslove vezane uz vođenje Informacijskog centra, rješavanje pritužbi i sporova osiguranika i slične poslove.

Godinu dana kasnije HUO je primljen u punopravno članstvo Insurance Europe u kojem su aktivnosti bile usmjerene na razmjenu informacija, kao i zajedničko djelovanje europskog tržišta osiguranja. Osim što je Hrvatski ured za osiguranje član Savjeta ureda zelene karte osiguranja – Council of Bureaux (COB) i Insurance Europe, također je član Međunarodne unije pomorskih i transportnih osiguranja (IUMI).

Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje (2022.) ured ima 15 članova, a to su: Adriatic osiguranje d.d., Agram Life osiguranje d.d., Allianz Hrvatska d.d., Croatia osiguranje d.d., Euroherc osiguranje d.d., Generali osiguranje d.d., GRAWE Hrvatska d.d., HOK osiguranje d.d., Merkur osiguranje d.d., OTP osiguranje d.d., Sava osiguranje d.d., Triglav osiguranje d.d., UK P&I Club N.V., UNIQA osiguranje d.d. i Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

Zastupanje u osiguranju predstavlja djelatnost koja je vezana za sklapanje i pripremanje ugovora o osiguranju u ime i za račun jednog ili više osiguravajućih društva. Zastupnici ne smiju sklapati ugovor o osiguranju u ime i za račun. Osim što zastupnici povezuju osiguranika i osiguravatelja, mogu nuditi i različite udjele u investicijskim i mirovinskim fondovima.

Svaka zemlja ima različit sustav za posrednike i zastupnike te za obavljanje poslova moraju dobiti odobrenje od HANFA-e. U Hrvatskoj poslove zastupanja u osiguranju obavljaju:

−       ovlašteni zastupnici u osiguranju,

−       društva za zastupanje u osiguranju,

−       kreditne institucije,

−       HP - Hrvatska pošta d.d.,

−       obrti za zastupanje u osiguranju i

−       investicijska društva.

Posrednici u osiguranju mogu biti fizičke ili pravne osoba koje posreduju prilikom sklapanja ugovora o osiguranju za jedno ili više osiguravajućih društava. Kako bi mogli obavljati poslove posredovanja, fizičke osobe moraju položiti ispit za posredovanje kod HANFA-e, dok pravne osobe moraju dobiti dozvolu od HANFA-e.

Cilj posrednika je napraviti najbolju ponudu osiguranja osiguraniku tako što će analizirati različite rizike i ponude na tržištu kako bi dao preporuke koju ponudu najbolje odabrati. Također, broker predstavlja posrednika u osiguranju koji čuva interese osiguranika tako što daje savjete, pregovara s osiguravateljima o cijenama polica osiguranja, uvjetima te zaključuje ugovor o osiguranju u ime i za račun osiguranika.

Poslovanje osiguravajućih društava

Na tržištu osiguranja u RH u 2020. godini poslovalo je 15 društava za osiguranje. Dodatni učinak na tržištu imala su i dva osiguratelja sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a putem podružnica i to Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska i Adriatic Slovenica d.d., Podružnica Zagreb odnosno Generali zavarovalnica d.d., Podružnica Zagreb.

U odnosu na prethodnu 2019. godinu, u promatranoj 2020. godini dva su osiguratelja manje. Dana 6. siječnja 2020. Adriatic Slovenica d.d. – Podružnica Zagreb (AS) pripojena je poduzetniku Generali zavarovalnica d.d. Od 3. listopada 2020. godine poduzetnik Generali zavarovalnica d.d., Podružnica Zagreb izvršio je prijenos cjelokupnog portfelja na Generali osiguranje d.d. (Generali Grupa) te je 25. veljače 2021. Generali zavarovalnica d.d. brisan iz sudskog registra.

Nadalje, Generali osiguranje d.d. je u travnju 2020. godine preuzeo Izvor osiguranje d.d. te su od 30. travnja 2020. godine, po sili zakona, prestala važiti odobrenja za obavljanje poslova osiguranja društva Izvor osiguranje d.d. za poslove neživotnog osiguranja. HANFA je u siječnju 2020. godine odobrila isto preuzimanje. Slijedom navedenog, na kraju 2020. godine poslovalo je 15 osiguravatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te dodatno jedan osiguratelj preko podružnice (Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska).

Osiguravatelj Groupama iz Francuske je u trećem tromjesečju 2021. godine ušao na hrvatsko tržište preuzimanjem OTP osiguranja d.d. od mađarskog OTP-a. Time OTP osiguranje ponovo prelazi u vlasništvo osiguratelja iz Francuske, samo drugog, a nakon što je Société Générale u drugom tromjesečju 2017. godine napustio hrvatsko tržište i bio preuzet neizravno od strane OTP grupe.

Od 7. rujna 2021. godine OTP osiguranje posluje pod novom tvrtkom Groupama osiguranje d.d., Zagreb. 4 Zaračunata bruto premija osiguranja (životna i neživotna osiguranja), uključujući i dva osiguratelja koji posluju preko podružnica u 2020. godini iznosila je neznatno manje od 10,68 milijardi kuna, uključujući i dva osiguratelja koji posluju preko poslovnica.

U odnosu na 2019. u kojoj je iznosila nešto više od 10,66 milijardi kuna, u promatranoj 2020. godini bilježi se stagnacija zaračunate bruto premije. Kada se preciznije napravi usporedba, bilježi se simboličan rast od 12,9 milijuna kuna zaračunate bruto premije koji u postotku iznosi 0,1 posto, uključujući i dva osiguratelja koji posluju putem podružnice.

Usporedbe radi, u istraživanju za 2019. godinu zabilježen je rast od 6,5 posto u odnosu na 2018. godinu. Na isto je utjecao negativan trend odnosno pad zaračunate bruto premije u segmentu životnih osiguranja u 2020. godini, isto kao u prethodnom istraživanju za 2019. godinu.

Premijski pad životnih osiguranja prisutan je u svim vrstama životnih osiguranja, izuzev rentnog, a posljedica je globalne pandemije odnosno njezinih negativnih ekonomskih učinaka, izmijenjenih uvjeta stambenog kreditiranja banka kao i dugotrajnog okruženja niskih kamatnih stopa.

Na porast ukupne premije neživotnih osiguranja u 2020. godini najviše je utjecao rast premije osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (rast iznosi 336 milijuna kuna, odnosno 14,9 posto), osiguranja cestovnih vozila - kasko osiguranje (rast iznosi 61 milijuna kuna, odnosno 4,9 posto), osiguranja od požara i elementarnih šteta (rast iznosi 51 milijuna kuna, odnosno 7,5 posto) i ostala osiguranja imovine (rast iznosi 56 milijuna kuna, odnosno 7,3 posto), na što je zasigurno utjecalo i iskustvo potresa.

Ujedno se bilježi pad udjela segmenta životnih osiguranja u strukturi ukupnog tržišta (životna i neživotna osiguranja zbirno), odnosno rast segmenta neživotnih osiguranja. Naime, u 2020. godini na životna osiguranja otpada jedna četvrtina ukupnog tržišta (25,2 posto), dok je u 2019. godini isti udio iznosio 29,2 posto. Na segment neživotnih osiguranja u 2020. godini otpada tri četvrtine tržišta (74,8 posto), dok je u 2019. godini isti udio iznosio 70,8 posto.

Proizlazi kako se u 2020. godinu najveći iznos premija (24,8 posto) odnosio na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (obvezno osiguranje), koje bilježi ujedno rast u strukturi u odnosu na 2019. godinu kada se bilježio udio u iznosu od 21,5 posto. Zatim slijede s udjelom od 21,1 posto životno osiguranje (pad s 23,8 posto u 2019.), osiguranje cestovnih vozila - kasko osiguranje s udjelom od 12,5 posto (rast), ostala osiguranja imovine s udjelom od 7,9 posto (rast), osiguranje od požara i elementarnih šteta s udjelom od 7 posto (rast), zdravstveno osiguranje s udjelom od 6,1 posto (rast), osiguranja od nezgode s udjelom od 4,9 posto (rast), te preostala osiguranja s udjelom od 15,9 posto.

Osiguranja motornih vozila uključuju osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti) i osiguranje cestovnih vozila (kasko osiguranje). Promatrana zajedno, proizlazi kako su osiguranja motornih vozila u 2020. godini bilježila udio od 37,3 posto u ukupno zaračunatoj bruto premiji i bilježe rast jer je u 2019. isti pokazatelj iznosio 33,4 posto.

Radi usporedbe, u istraživanju za 2019. bilježen je blagi rast navedenog pokazatelja te se zaključuje o nastavku pozitivnog trenda koji je jače izražen u 2020. godini. Također, u 2019. jači rast bilježilo je osiguranje cestovnih vozila (kasko), dok u 2020. jači rast zaračunate bruto premije bilježi osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti).

Nadalje, udio ukupne premije u BDP-u u promatranoj 2020. godini blago je porastao u odnosu na 2019. godinu, odnosno iznosi 2,8 posto. Ovdje treba upozoriti kako se u 2020. godina bilježi pad bruto domaćeg proizvoda od 8,4 posto, a s kojim se u odnos stavlja ukupna zaračunata bruto premija, koja je stagnirala u odnosu na 2019. godinu. Gustoća premije osiguranja predstavlja omjer zaračunate bruto premije i broja stanovnika (premija po stanovniku).

Kod ovog pokazatelja treba uzeti u obzir kontinuirani trend pada broja stanovnika jer je prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u 2020. godini bilo 4.036.355 stanovnika, a godinu prije u 2019. godini 4.065.253 stanovnika. S druge strane, ukupna zaračunata bruto premija u 2020. godini blago je porasla za 0,1 posto u odnosu na 2019., nakon jače izraženog trenda rasta od 2017. do 2019. godine.

Naime, ukupna zaračunata bruto premija iznosila je 10,7 milijardi kuna u 2020. i 2019. godini, 10 milijardi kuna u 2018. godini te 9,2 milijardi kuna u 2017. godini. Gustoća premije sveukupno osiguranja u promatranoj 2020. godini iznosila je 2.576 kuna, dok je u prethodnoj 2019. iznosila 2.577 kuna i bilježi se gotovo jednak iznos. Gustoća premije osiguranja u segmentu neživotnih osiguranja u 2020. godini iznosila je 1.925 kuna i bilježi rast u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 1.823. U segmentu životnih osiguranja iznosila je 651 kuna i bilježi nastavak trenda pada u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 754 kuna.

Trend pada u segmentu životnih osiguranja je jače izražen u usporedbi s istraživanjem za 2019. godinu. Promatrajući trend u četverogodišnjem vremenskom razdoblju od 2017. do 2020. godine, proizlazi kako segment životnih osiguranja bilježi blagi trend pada gustoće premije osiguranja od 2018. godine, segment neživotnih osiguranja bilježi konstantan trend rasta gustoće premije osiguranja, dok ukupno iskazan pokazatelj za oba segmenta osiguranja (životna i neživotna) bilježi stagnaciju nakon trenda rasta do 2019. godine.

Promatrajući pojedine osiguratelje, najveći iznos zaračunate bruto premije u 2020. godini ostvarilo je Croatia osiguranje, čime je taj osiguratelj s tržišnim udjelom nešto višim od 25 posto, najznačajniji poduzetnik na tržištu osiguranja u RH u 2020. godini, uz trend blagog smanjenja zaračunate bruto premije od 0,1 posto u odnosu na 2019. godinu.

Drugi je Koncern Agram čije članice, Euroherc osiguranje, Adriatic i Agram Life osiguranje bilježe trend rasta premije, a njihov zajednički tržišni udio u 2020. godini iznosio je nešto manje od 26 posto, preciznije 25,6 posto (nešto manje od 23 posto u 2019. godini). Promatrano pojedinačno, vidljivo je da Adriatic osiguranje u nominalnim iznosima u 2020. godini bilježi izraženiji rast bruto zaračunate premije u odnosu na 2019. u iznosu od 249 milijuna kuna, dok sve tri članice Koncerna Agram imaju rast zaračunate bruto premije između 0,2 posto (Agram Life) i 33,1 posto (Adriatic osiguranje).

Adriatic osiguranje po prvi puta bilježi zaračunatu bruto premiju veću od jedne milijarde kuna. Euroherc osiguranje, najjača članica Koncerna Agram bilježi rast od nešto manje od 63 milijuna kuna odnosno 4,9 posto.

Slijedi na trećem mjestu Allianz Hrvatska s tržišnim udjelom od 10,7 posto i padom zaračunate bruto premije u 2020. godini u iznosu od 218 milijuna kuna, Vienna Insurance Grupa je na četvrtoj poziciji s nešto više od 9 posto tržišnog udjela, koji bilježi zaračunatu bruto premiju od nešto više od 980 milijuna kuna i približio se granici od milijarde kuna.

Generali na petoj poziciji s 7,3 posto tržišnog udjela. Kada se Generali osiguranju pridoda i tržišni udio Generali zavarovalnice d.d., Podružnica Zagreb koji iznosi 0,35 posto, udio Generali Grupe u 2020. iznosi 7,7 posto. Ukupno sedam osiguratelja bilježi rast u 2020. godini, uključujući i dva osiguratelja koji posluju preko poslovnica.

Radi usporedbe, u 2019. godini čak 14 osiguratelja bilježilo je rast zaračunate bruto premije u odnosu na 2018. godinu. Negativan trend, odnosno blaži pad zaračunate bruto premije u promatranoj 2020. u odnosu na prethodnu 2019. bilježi devet osiguratelja. Radi usporedbe, u 2019. godini samo su dva osiguratelja bilježila blaži pad zaračunate bruto premije u odnosu na 2018. koji je bio blaže izražen.

Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za srpanj 2021. godinu društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 7.393.227.678 kn, što predstavlja rast od 12,37% u odnosu na 2020. godinu.

U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 75,70% ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 5.596.502.399 kn i viša je 12,80% u odnosu na prethodnu godinu.

Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1.783.687.598 kn. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi rast 15,98% u odnosu na prethodnu godinu. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 24,13% te 31,087% u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja.

U sklopu osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija 1.700.467.352 kn i viša je 16,47% u odnosu na prethodnu godinu. U 2021. sklopljeno je 1.592.247 polica odnosno 132.458 polica (9,07%) više nego prethodne godine.

Prosječna premija u obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1.067,97 kn te je 6,78% veća u odnosu na 2020. kada je iznosila 1.000,18 kn.

Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 1.796.725.279 kn, te bilježi rast od 11,06%. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 24,30% (u 2020. je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 24,59%).

U strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom u iznosu od 1.497.463.435 kn, odnosno premijom većom 11,10% u odnosu na 2020., a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje s 83,34%, te u ukupnoj premiji s 20,25%.

Slijede životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja sa zaračunatom bruto premijom od 220.387.606 kn i udjelom u ukupnoj premiji 2,98% uz rast u odnosu na prethodnu godinu od 17,46%; Dopunska osiguranja životnog osiguranja sa zaračunatom premijom od 71.281.387 kn i udjelom u ukupnoj premiji od 0,96% i padom od 0,91%; Rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 5.645.839 kn i padom od 31,67% u odnosu na prethodnu godinu, te osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 1.947.013 kn i padom od 8,33% u odnosu na 2020.

Umjesto zaključka, dajemo pregled mjesečnog izvješća poslovanja društva za osiguranje za svibanj 2022. godine. U svibnju 2022. poslovalo je ukupno 15 društava za osiguranje. Ukupna zaračunata bruto premija u prvih pet mjeseci 2022. iznosila je 5,71 mlrd. HRK, od čega se 1,27 mlrd. HRK (22,2%) odnosi na premiju životnih osiguranja, a 4,44 mlrd. HRK (77,8%) na premiju neživotnih osiguranja.

Na godišnjoj se razini ukupna zaračunata bruto premija u prvih pet mjeseci 2022. povećala za 6,25%, pri čemu je rast premije neživotnih osiguranja iznosio 10,74%, dok je premija životnih osiguranja pala za 6,97%.

U strukturi zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja najzastupljenije je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (29,3%), zatim osiguranje cestovnih vozila (14,7%) te ostala osiguranja imovine (14,6%). Iznos likvidiranih šteta istodobno je iznosio 3,11 mlrd. HRK, što je porast od 3,1% na godišnjoj razini.

Od tog iznosa na životno se osiguranje odnosi 1,33 mlrd. HRK (rast od 3,9% na godišnjoj razini), a na neživotno osiguranje 1,78 mlrd. HRK (rast od 2,5% na godišnjoj razini).

U ukupnom iznosu likvidiranih šteta u neživotnom osiguranju u prvih pet mjeseci 2022. najveći se iznosi odnose na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (40,4%), osiguranje cestovnih vozila (19,8%), osiguranje od požara i elementarnih šteta (8,1%) i ostala osiguranja imovine (10,0%).

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

1. Zakon o osiguranju (NN 30/15., 112/18., 63/20. i 133/20)
2. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14)
3. Pravilnik o rasporedu vrsta rizika po skupinama i vrstama osiguranja odnosno reosiguranja (NN 23/16., 27/16. i 42/19.)
4. Pravilnik o minimalnom sadržaju plana oporavka društva za osiguranje i društva za reosiguranje (NN br. 68/21.)
5. https://www.hanfa.hr/trziste-osiguranja/zakonske-promjene-obvezna-edukacija/
6. https://www.hanfa.hr/trziste-osiguranja/
7. https://www.hanfa.hr/trziste-osiguranja/registri/
8. https://www.hanfa.hr/trziste-osiguranja/registri/drustva-za-osiguranje-i-drustva-za-reosiguranje/
9. https://huo.hr/hr/
10. https://www.poslovni-savjetnik.com/aktualno/trziste-osiguranja-u-rh-u-2021
11. https://www.hanfa.hr/publikacije/mjesecna-izvjesca/
12. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Istraživanje tržišta osiguranja u Republici Hrvatskoj u 2020., Zagreb, 2021.
13. Jokić M.: Perspektiva tržišta osiguranja u održivoj zelenoj ekonomiji, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2021.
14. Klasić, K., Andrijanić, I.: Osnove osiguranja-načela i praksa, 3. izmjenjeno i
15. dopunjeno izdanje. Zagreb: TEB poslovno savjetovanje d.o.o., 2013.
16. Miloš, I.: Analiza elektroničkog poslovanja u osiguranju u RH,  RRiF Visoka škola za financijski menadžment, Zagreb, 2021.