Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe osnivačkih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. To se odnosi i na zajedničku valutu euro, s obzirom na to da je uspostava ekonomske i monetarne unije, čija je valuta euro, definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora).

Putem svoga pristupnog ugovora Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete, kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje se koriste zajedničkom valutom. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. Zanimljivo je da su sve države članice, osim Danske, dužne uvesti euro nakon što zadovolje potrebne uvjete. Sve države članice EU-a u načelu su obvezne uvesti euro nakon što ispune konvergencijske kriterije. Jedina je iznimka Danska – ona u ugovorima EU-a ima „klauzulu o izuzimanju”, kojom se oslobađa obveze uvođenja eura. Međutim, ako tako odluči, Danska može podnijeti zahtjev za pristupanje europodručju.

Troškovi  uvođenja eura i procjena učinka zamjene valute na poslovanje

Uvođenje zajedničke valute sa sobom nosi i određene troškove, odnosno rizike. Oni su uglavnom jednokratni i po svojoj veličini i važnosti relativno niski. Troškovi se mogu podijeliti na ekonomske učinke zamjene kune eurom i druge učinke kao što su gubitak nacionalne valute kao simbola suvereniteta i nacionalnog identiteta.

U ekonomske se učinke svrstava rizik povećanja razine cijena pri konverziji. Međutim, građani ne trebaju strahovati od učinka uvođenja eura na cijene s obzirom na to da će povećanje cijena biti jednokratno i neznatno: ocjenjuje se da bi moglo iznositi 0,2 postotna boda u godini uvođenja eura. Jedan je od ekonomskih učinaka i gubitak samostalne monetarne politike. Za Hrvatsku je to objektivno mali trošak jer je prostor za aktivno korištenje monetarne politike i danas sužen jer je Hrvatska mala, otvorena i visokoeuroizirana zemlja. No, nakon uvođenja eura Hrvatska će imati pravo izravno sudjelovati u oblikovanju i provedbi zajedničke monetarne politike na razini europodručja. Analize upućuju na to da će zbog usklađenosti poslovnih ciklusa Hrvatske i europodručja zajednička monetarna politika odgovarati hrvatskom gospodarstvu.

Kada je riječ o jednokratnim troškovima uvođenja eura, treba napomenuti da će pojedini dijelovi društva, konkretno banke, neki poslovni subjekti i državne institucije, snositi određene jednokratne troškove konverzije koji će se pojaviti neposredno prije i u kratkom razdoblju nakon uvođenja eura. Oni se ponajprije odnose na pribavljanje novčanica i kovanica eura (trošak za središnju banku i ministarstvo financija), prilagodbe bankomata, informatičkih i računovodstvenih sustava i tiskanje novih obrazaca, primjerice cjenika s iznosima u eurima.

Troškovi uvođenja eura pretežno su mali i jednokratni, a proizlaze iz logističkih i administrativnih priprema sektora države i poduzeća za prelazak na novu službenu valutu. Jedan od prvih koraka koje je potrebno poduzeti u pripremi za uvođenje eura je procjena učinka zamjene valuta na poslovanje. Po završetku procjene predlažemo razraditi plan aktivnosti koje je potrebno provesti s unaprijed strukturiranim vremenskim okvirom.

Troškove prilagodbe vezane uz proces zamjene hrvatske kune eurom poslovni subjekt snosit će samostalno vodeći se pritom načelima učinkovitosti i ekonomičnosti definiranih Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Razrada i provedba plana aktivnosti pripreme za uvođenje eura može imati dalekosežne posljedice za poslovni subjekt i cjelokupno poslovanje, s obzirom na financijske i ljudske resurse, stoga je izrazito važno da više rukovodstvo posveti odgovarajuću pažnju procesu uvođenja eura.

Redovito praćenje unaprijed definiranog plana aktivnosti poslovnog subjekta ključno je za detektiranje mogućih problema i rizika u ranoj fazi prilagodbe, čime bi se omogućile pravovremene izmjene i rješenja. Zakašnjelo prepoznavanje problema i rizika u prilagodbi može dovesti do poteškoća ili kašnjenja u provedbi nužnih prilagodbi, a time i do neprilagođenosti ili nemogućnosti poslovanja nakon datuma uvođenja eura.

Također, kako bi se osigurala provedba svih potrebnih aktivnosti prilagodbe u procesu zamjene hrvatske kune eurom, preporuka je da subjekti opće države na razini pojedinog tijela izrade akcijske planove na detaljnoj razini te na taj način prate provedbu.

Zamjena kune eurom neminovno će utjecati na računovodstveni sustav poslovnog subjekta. Obzirom da se računovodstveni procesi u pravilu oslanjaju na odgovarajući informacijski sustav, promjene će neminovno utjecati i na informacijske sustave za podršku procesima financija i računovodstva. U pogledu pripreme financijskih planova za godinu u kojoj će euro biti uveden, poslovni subjekti trebaju napraviti sve svoje planove izravno u eurima.

Prilagodba informacijskih sustava za uvođenje eura zahtijeva pravovremenu pripremu. Prvenstveno treba imati na umu da dostupnost informatičkih stručnjaka i usluga može biti znatno ograničena tijekom procesa prilagodbe, što može uzrokovati rizik ne samo u pogledu kašnjenja neophodnih prilagodbi, već i povećanja troškova. Prvi korak je utvrditi koji će sve informacijski sustavi biti zahvaćeni promjenom (primjerice izdavanje računa, rad blagajni, automati za prodaju, sustav za obračun plaća, aplikacije za kontrolu stanja zaliha, sustavi za obradu financijskih podataka i dr.). Taj korak daje početni pregled informacijskih sustava na koje se odnose sljedeći koraci.

Sve prilagodbe informacijskih sustava trebalo bi pažljivo i pravovremeno testirati, kako bi se izbjegli propusti te kako bi se omogućila potrebna nadogradnja u skladu s predviđenim rokovima prelaska na euro.

Nadalje, osiguravanje nesmetane zamjene valuta jedan je od najvažnijih koraka u pripremama, osobito za poslovne subjekte s visokim prometom u gotovini. Uz bankarski sektor, sektor maloprodaje ima ključnu ulogu u prikupljanju i povlačenju novčanica i kovanica u kunama tijekom razdoblja dvojnog optjecaja. Poslovni subjekti morat će se na vrijeme opskrbiti euro novčanicama i euro kovanicama kako bi od datuma uvođenja eura mogli obavljati gotovinske transakcije u novoj valuti. To se ponajprije odnosi na sektor maloprodaje koji izvršava velik obujam gotovinskih transakcija.

Kao što možemo zaključiti proces uvođenja eura i prilagodba poslovanja poslovnih subjekata može biti kompleksan, a intenzitet priprema može se razlikovati ovisno o tome u kojoj branši poslovni subjekt posluje, jesu li transakcije isključivo bezgotovinske ili cirkuliraju velike količine gotovine, je li informatička podrška interno organizirana ili je outsourcing i dr. Svakako će biti potrebno angažirati vrijeme, sredstva i ljude, a kako bi se adekvatno pripremili svi tehnički preduvjeti za uspješan prelazak na novu valutu.

Ipak, koristi od uvođenja eura ostvarit će svi domaći sektori, a posebice građani, poduzetnici, ali i država, jer će hrvatsko gospodarstvo postati učinkovitije, konkurentnije i otpornije. Naime, uvođenjem eura u Hrvatskoj kamatne će se stope približiti razini kamatnih stopa u državama članicama europodručja, te će se smanjiti ocjena rizika za Hrvatsku. Korištenje zajedničke valute također će pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i privući strana ulaganja, što će ojačati konkurentnost i smanjiti ranjivost domaćega gospodarstva. Zajednička valuta i nestanak transakcijskih troškova posebice će pogodovati hrvatskim izvoznicima. To će dodatno potaknuti gospodarski rast Hrvatske, a time pridonijeti i rastu zaposlenosti i plaća.

Obveza dvojnog iskazivanja cijena

Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura donosi zakon koji uređuje opća pitanja povezana s uvođenjem eura te da se mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadrže odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom. Identificiranje područja koja trebaju biti obuhvaćena Zakonom o euru kako bi se osigurala puna pravna sigurnost te predložiti sveobuhvatan zakonski okvir - analizirani su zakoni država članica koje su posljednje uvele euro kao službenu valutu.

Prijedlogom Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uređuje se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Njime će se propisati pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, utvrdit će se trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te će se propisati obveza dvojnog iskazivanja, kao i način praćenja primjene te obveze. Prijedlog zakona, kao krovni zakon, sadrži  i odredbu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata. U siječnju 2022. godine predstavljen je Prijedlog Zakona o uvođenju eura, a donošenje istog očekuje se u travnju 2022.

U trenutku pisanja ovog članka, Republika Hrvatska priprema se za zamjenu kune eurom koja obuhvaća 3 ključna razdoblja: pripremno razdoblje, razdoblje dvojnog optjecaja te razdoblje nakon završetka dvojnog optjecaja. Zasad su donesene Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom - od siječnja 2022., Uputa o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru - od ožujka 2022., i nacrt Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj - trenutno u saborskoj proceduri.

Pripremno razdoblje započinje otprilike 6 mjeseci prije uvođenja eura, točnije od dana kada Vijeće Europske unije donese odluku da Hrvatska uvodi euro i  utvrdi fiksni tečaj konverzije i traje do datuma uvođenja eura. Nakon objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje datum uvođenja eura i fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetak dvojnog optjecaja, te datum početka i završetka dvojnog iskazivanja.

S obzirom na to da još uvijek Vijeće Europske unije nije donijelo odluku o usvajanju eura u Hrvatskoj, a navedeno predstavlja preduvjet za daljnji tijek aktivnosti u ovom članku postavit ćemo hipotetsku situaciju odnosno rokove kako slijedi:

−             srpanj 2022. Vijeće Europske unije (EU) donosi odluku o usvajanju eura u Hrvatskoj,

−             5. rujna 2022., odnosno prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, započinje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti,

−             1. siječnja 2023. euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja u RH,

−             od 1. siječnja 2023. do 14. siječnja 2023. traje razdoblje dvojnog optjecaja,

−             1. siječnja 2024. prestaje obveza dvojnog iskazivanja cijena.

Dvojno iskazivanje cijena, a koje je u fokusu ovog članka, prikazat ćemo na sljedećem primjeru: “ako Vijeće EU donese odluko o usvajanju eura za RH i ako se uredbom Vijeća EU utvrdi fiksni tečaj konverzije u srpnju 2022. godine, 30 dana od objave će proteći u kolovozu 2022.  prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi nakon kolovoza je 5. rujna 2022. – nastup obveze dvojnog iskazivanja.”

Dvojno iskazivanje cijena bit će ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od otprilike četiri mjeseca prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura. Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima cijene pojedinih proizvoda i ukupan iznos računa bili iskazani u objema valutama.

Važno je napomenuti kako razlikujemo dobrovoljno i obvezno dvojno iskazivanje cijena. Dobrovoljno dvojno iskazivanje: prvog dana od objave odluke Vijeća EU (jer je nužno znati fiksni tečaj konverzije) Obvezno dvojno iskazivanje: najkasnije prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana objave odluke Vijeća EU kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura Na primjer:  ako Vijeće EU donese odluko o usvajanju eura za RH i ako se uredbom Vijeća EU utvrdi fiksni tečaj konverzije u srpnju 2022., 30 dana od objave će proteći u kolovozu 2022.  prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi nakon kolovoza je 5. rujna 2022. – nastup obveze dvojnog iskazivanja cijena.

Poslovni subjekt dužan je tijekom cca 16 mjeseci trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni.

Poslovni subjekt dužan je na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni istaknuti fiksni tečaj konverzije. Dvojno iskazivanje: u poslovnim prostorijama na prodajnom mjestu ili na robi ili na cjeniku na internetskoj stranici, u obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora, izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu,  u ponudi na trajnom mediju, tijekom provođenja oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge i putem drugih oblika iskazivanja cijena.

Kao što smo ranije rekli, poslovni subjekti mogu započeti dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura uz pretpostavku da su ostvareni svi tehnički preduvjeti.

Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se isključivo na izravan odnos prema potrošačima. Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti obavljat će se isključivo po fiksnom tečaju konverzije u obliku direktne kotacije EUR/HRK u njegovom punom brojčanom iznosu.

Nadležna tijela detaljno će nadzirati poštivanje tih obveza. Važnu ulogu u nadziranju primjene obveza o dvojnom iskazivanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, kao i njihovom ispravnom preračunavanju, imat će potrošači koji će o uočenim nepravilnostima moći izvijestiti nadležna tijela.

Dvojno iskazivanje ne obuhvaća trgovačke ugovore, odnosno račune između poslovnih subjekta (B2B), interne račune unutar istog društva te razne evidencije i izvještaje koje će biti potrebno slati javnim tijelima. Poslovni subjekti u postupku izdavanja računa prema državnim institucijama (B2G) nemaju obvezu dvojnog iskazivanja cijena. Institucije u financijskom sektoru će biti dužne dvojno iskazati bitne informacije koje su taksativno navedene u Zakonu, a koje su najvažnije potrošaču da ga se ne bi zbunilo i time dovelo u nepovoljan položaj.

Kroz zakon su predviđene i određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima. U svakom slučaju bit će potrebno pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazati ukupan iznos na računu. Obveza dvojnog iskazivanja će se uz to odnositi i na poslodavce koji će morati dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun i to za plaću i za druge isplate temeljem radnog odnosa, a dvojno će iskazivati i tijela javne vlasti u aktima koje donose.

Iznimke od obveze dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti roba i  usluga:  totemi benzinskih postaja (stupovi sa iskazanim cijenama i derivatima), agregati i električne punionice, prodaja putem automata, zasloni blagajni i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga, povratna naknada na ambalaži, kuponi za popuste, kuponi u vrijednosti vraćene robe, karte, ulaznice, pokretna prodaja, u proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ambalaža SIM kartica, darovne (poklon) kartice, poštanske marke, frankirane marke i biljezi, carinske deklaracije, taksimetar i dr. Za navedene iznimke do 31. prosinca 2022. cijene moraju biti iskazane u kunama, a od 1. siječnja 2023. u eurima.

Poštanske marke, frankirane marke, državni biljezi, lutrijske igre s unaprijed utvrđenim rezultatom, kuponi za popust, kuponi u vrijednosti vraćene robe, e-bonovi, knjige i druge periodičke publikacije koji su bili u prodaji prije datuma uvođenja eura, a na kojima su iznosi iskazani u kuni vrijede i nakon datuma uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Navedene iznimke ne odnose se na obvezu dvojnog iskazivanja ukupnog iznosa na računima.

Također, istaknut ćemo da se za utvrđivanje postoji li ili ne obveza dvojnog iskazivanja cijena možemo rukovoditi načelom da za ono za što nije propisana zakonska obveza dvojnog iskazivanja takva obveza ne postoji. Isto tako, Zakon o uvođenju eura propisuje minimalnu obvezu dvojnog iskazivanja koje poslovni subjekti i subjekti opće države moraju ispuniti, npr. ispostavljanje računa uz dvojno iskazivanje samo prema potrošaču. Međutim, poslovni subjekti i subjekti opće države mogu odlučiti postupiti i iznad propisane minimalne obveze ako im navedeno pojednostavljuje proces prilagodbe sustava, odnosno smanjuje trošak prilagodbe.

Kada su u pitanju subjekti opće države (tijela javne vlasti, trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva koje je osnovalo takvo društvo) obveza dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti  odnosi se na:

−             upravne, sudske i druge pojedinačne akte koje donose tijela javne vlasti (rješenja, ugovori i sl.),

−             isprave o isplati plaća i drugih iznosa koji se isplaćuju radniku kao i obavijesti o mirovinskim primanjima,  iskaze cijene robe i usluge te naknada,

−             račune koji se ispostavljaju potrošaču (npr. za prodaju roba i pružanje usluga).

Iznimno, tijela javne vlasti nisu dužna dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti:

−             ako posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga (primjerice HNB, HANFA, HAMAG BICRO i sl.),

−             na ugovorima koje sklapaju sa poslovnim subjektima i drugim tijelima javne vlasti,

−             na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju,

−             na dokumentima koji se izdaju sukladno EU normi i propisanoj XML shemi (npr. eRačuni, carinska deklaracija…).

Tijela javne vlasti koja izdaju upravne, sudske i druge pojedinačne akte u razdoblju dvojnog iskazivanja imaju obvezu dvojnog iskazivanja na način da ukupan novčani iznos utvrđene obveze ili prava na aktu po osnovi koje nastaje obveza uplate ili isplate iskažu dvojno u kunama  i eurima uz navođenje fiksnog tečaja konverzije. Ostale novčane vrijednosti na pojedinačnom aktu neće biti potrebno dvojno iskazivati. Primjerice, na rješenjima, dozvolama i sl. nije potrebno dvojno iskazati iznos prethodno plaćene upravne pristojbe.

Međutim, ako se na aktu kojim se podnositelja zahtjeva za izdavanje rješenja, dozvole i sl. poziva na uplatu upravne pristojbe, iznos upravne pristojbe potrebno je dvojno iskazati.

S druge strane, tijelo javne vlasti, na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju za razdoblje prije uvođenja eura, cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti iskazuje u kunama, a za činjenice koje se tiču razdoblja nakon uvođenja eura u eurima. Spomenuti dokumenti ne iskazuju se dvojno obzirom na to da samo iskazuju podatke o već provedenim uplatama odnosno isplatama, odnosno iz tih dokumenta ne proizlaze obveze budućih uplata ili isplata.

Tijela javne vlasti i trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne regionalne samouprave, kao i trgovačka društva koja su osnovala takvo društvo dužna su u razdoblju dvojnog iskazivanja dvojno iskazati cijenu robe i usluge te naknada na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni na isti način kao i poslovni subjekti.

Pravila za preračunavanje i zaokruživanje cijena te zaštita potrošača

Nadležna tijela detaljno će nadzirati poštivanje obveze dvojnog iskazivanja cijena i po potrebi kažnjavati prekršitelje koji nemaju dvojno iskazane cijene ili koji ne primjenjuju fiksni tečaj konverzije na ispravan način (puni brojčani iznos).

Naime, pri preračunavanju i dvojnom iskazivanju cijena nije dozvoljeno skraćivanje/ zaokruživanje fiksnog tečaja konverzije, već se on mora primjenjivati u cijelosti, sa svih šest znamenki. Ona poduzeća koja će pokušati iskoristiti proces uvođenja eura kako bi pri preračunavanju povećali cijene na štetu potrošača snosit će posljedice na način da će se naći na popisu prekršitelja ("crna lista") koja će se objavljivati putem različitih kanala informiranja. Izradi tih popisa moći će pridonijeti i sami građani.

Građani će moći svoje pritužbe zajedno s dokazima povrede pravila moći dostaviti tijelima nadležnima za zaštitu potrošača. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajedno s udruženjima gospodarstvenika pozvat će trgovce i druga poduzeća da se uključe u kampanju koja će promicati pošteno preračunavanje bez zaokruživanja na višu cijenu, a oni će zauzvrat dobiti pravo korištenja oznake kampanje koji će potrošačima signalizirati da su cijene ispravno preračunate u euro.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su mnogi hrvatski potrošači zabrinuti da bi uvođenje eura moglo dovesti do povećanja potrošačkih cijena, odnosno da će poslovni subjekti koji sklapaju ugovore s potrošačima neopravdano povisiti maloprodajne cijene.                    

Jedan od mehanizama koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače je pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu. Cilj Etičkog kodeksa je omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj. Svaki poslovni subjekt koji posluje u direktnom odnosu s potrošačima bit će pozvan da se pridruži inicijativi s ciljem ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, bez neopravdanog povećanja maloprodajnih cijena.                  

Poslovnim subjektima koji pristupe Etičkom kodeksu omogućit će se dobivanje i postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa kojim će se potrošačima signalizirati kako se radi o pouzdanom poslovnom subjektu koji na ispravan način preračunava i iskazuje cijene i druge novčane iskaze vrijednosti, te koji nije povećao cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.                    

Poslovni subjekti bit će pozvani putem medijske kampanje online pristupiti Etičkom kodeksu. Online pristupanje Etičkom kodeksu bit će omogućeno prije početka razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, odnosno tijekom drugog i trećeg tromjesečja 2022. pa sve do 31. prosinca 2023. 

Poslovni subjekt svojim pristupanjem jamči provedbu načela Etičkog kodeksa te time stječe pravo na postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa, na svoja prodajna mjesta i mjesta pružanja usluga, uključujući postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa i prilikom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti (primjerice tiskani letci i katalozi, objave na internetskim stranicama i društvenim mrežama, mobilnim aplikacijama te u drugim medijima).

Dvojno iskazivanje cijena omogućit će potrošačima da lakše uoče trgovce i ostala poduzeća koji neopravdano povećaju cijene pri konverziji u novu valutu. Taj se mehanizam pokazao vrlo učinkovitim u državama članicama koje su već uvele euro. Nadležna tijela pomno će nadzirati poštivanje obveze dvojnog iskazivanja cijena, ali će i pratiti preračunavaju li se cijene na propisani način (primjenom fiksnog tečaja konverzije u punom brojčanom iznosu, dakle uključujući svih šest znamenaka). Potrošači će u ovom razdoblju svoje pritužbe moći različitim kanalima prijavljivati nadležnim tijelima i tako pridonijeti ispravnom preračunavanju cijena.

Preračunavanje kuna u eure ne smije utjecati na cijene ili na vrijednost proizvoda. Preračunavanje se provodi na sljedeći način (kao primjer, za potrebe što vjernijeg prikaza preračunavanja cijena koristi se središnji paritet kune prema euru koji je utvrđen u trenutku uključivanja kune u ERM II): 1 EUR = 7,53450 HRK. Naglašavamo kako Vijeće EU treba tek donijeti odluku o usvajanju eura i uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije. Nakon toga, Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje datum uvođenja eura i fiksni tečaj konverzije. U većini slučajeva prelaska na euro ovaj tečaj je ostao u primjeni i kao fiksni tečaj za  konverziju kuna u euro.

Nakon provedenog preračunavanja (tj. konverzije) iz kuna u eure primjenom punog brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, dobiveni rezultat zaokružuje se na dvije decimale s točnošću od jednog centa, a na temelju treće decimale.

Ako je treća decimala manja od pet (broj od 0 do 4), druga decimala ostaje nepromijenjena (iznos u centima ostaje isti), a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet (broj od 5 do 9), druga decimala povećava se za jedan (iznos u centima zaokružuje se na viši cent). Za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja manji od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupnog potraživanja se otpisuje po službenoj dužnosti, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, prilikom preračunavanja (konverzije) cijena iskazuju se najmanje dvije znamenke nakon zareza.

Zaključno, proces uvođenja eura sasvim će sigurno utjecati na sve poslovne subjekte i subjekte opće države. Jedan od prvih koraka kojeg je potrebno poduzeti u pripremi za uvođenje eura je procjena učinka zamjene valuta na poslovanje. Po završetku procjene predlažemo razraditi plan aktivnosti koje je potrebno provesti s unaprijed strukturiranim vremenskim okvirom. Troškove prilagodbe vezane uz proces zamjene hrvatske kune eurom poslovni subjekt snosit će samostalno vodeći se pritom načelima učinkovitosti i ekonomičnosti definiranih Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Uputno je dobro informirati radnike, klijente i sve ostale partnere kako u zemlji tako i inozemstvu. Nadalje, preporuka je zadužiti jednu ili više osoba unutar organizacije koja će koordinirati cjelokupnim procesom, poduzimati pravovremene akcije, napraviti check listu aktivnosti i svakako pratiti daljnji tijek i korake u ovom, za sve nas u RH, važnom monetarnom iskoraku.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Prilagođeno prema:

1.            Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune, siječanj 2022.

2.            Koordinacijski odbor za prilagodbu opće države, Uputa o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru - ožujak 2022.

3.            Ministarstvo financija, Nacrt prijedloga Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, siječanj 2022.

4.            https://euro.hnb.hr/