Što predstavljaju banke i koja je njihova uloga?

Banka je, prije svega, profitna organizacija kojoj je “core business” nuđenje financijskih usluga. Tradicionalne usluge banke svode se na primanje depozita, koji su joj i izvor sredstava, te davanje kredita iz depozita, te pružanje usluga novčanih transakcija. Banke nude različite proizvode koji su fokusirani na poduzeća, stanovništvo, ali i na državu.

Prva banka današnjeg tipa bila je Banco di San Giorgio, koja je osnovana u Genovi, u Italiji u 15. stoljeću. U Hrvatskoj trenutno postoji 20 banaka, kojima je za poslovanje na tržištu potrebna dozvola Hrvatske narodne banke (HNB).

Definicija pojma banke nikada nije previše odskakala od prvotne definicije, a ona se sukladno povećanju usluga koje banke pružaju samo proširivala. Banka je pojam koji je došao od latinske riječi „banco“. „Banco“ u prijevodu označava „klupu“ na kojoj su se razmjenjivale različite vrste i oblici novca, a u bankarskom kontekstu označava „šalter“. Banke predstavljaju financijske institucije čija ponuda obuhvaća sve vrste financijskih usluga, a ujedno se provodi oblik financijskih funkcija koji je širi od svih poduzeća unutar cijele ekonomije.

Banke su čuvari najvećega dijela štednje građana i poduzeća. Osiguravaju platni promet - gospodarski krvotok. Investicijskim i kreditnim aktivnostima omogućuju rast i razvoj. Hrvatske banke su izgradile jednu od najgušćih mreža poslovnica i bankomata u srednjoj i istočnoj Europi, a kamatne stope sada su najniže u povijesti iako troškovi regulacije nisu bitno smanjeni. Banke zapošljavaju više od 20 tisuća ljudi od kojih su veliki dio stručnjaci u svojim područjima. Bankarski sustav čini gotovo 70 % cjelokupnog financijskog sustava mjereno veličinom aktive.

U Hrvatskoj posluje 20 banaka i 3 stambene štedionice. U njima je ukupno angažirano oko 60 milijardi kuna kapitala, gotovo koliko je uloženo u ceste u Hrvatskoj. Od početka gospodarskog oporavka 2015. godine, banke sudjeluju u kreditnoj i poslovnoj podršci rastućem dijelu gospodarstva i kućanstvima.

Poslovanje financijskih institucija bazira se na nematerijalnoj imovini, kao i na financijskim instrumentima koji predstavljaju financijski imovinu, odnosno novac. Način na koji se prikupljaju financijska sredstva su ročni depoziti, depoziti na transakcijskim računima, kreditiranje, vrijednosnim papirima kao što su obveznice i dionice. Osim navedenog, tu su još i police osiguranja, mirovinske štednje te udjeli investicijskih fondova. Prikupljena se sredstva zatim plasiraju u obliku kredita, ulaganjem u realnu imovinu, kao i investicije ili pak kupnjom vrijednosnih papira.

Struktura financijskog i bankovnog sustava u RH

U Republici Hrvatskoj kreditne institucije mogu se osnovati kao banke, štedne banke ili stambene štedionice. Pod pojmom kreditna institucija smatraju se sve institucije koje su odobrenje za rad dobile od Hrvatske narodne banke i posluju u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20). Njihova djelatnost je primanje depozita od javnosti i odobravanje kredita za vlastiti račun. U financijskom sustavu Republike Hrvatske dominiraju banke. U 2022. godini u Hrvatskoj registrirano je 20 banaka i 3 stambene štedionice.

Zakonsko je sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj još uvijek kuna, iako je u tijeku proces uvođenja eura i zamjene kune novom valutom (najranije 01.01.2023. godine). U platnom sustavu Republike Hrvatske fizičke i pravne osobe obavljaju sve bezgotovinske platne transakcije u zemlji i s inozemstvom preko pružatelja platnih usluga, najčešće preko poslovnih banaka, a poslovne banke međusobno platne transakcije obavljaju preko četiri platna sustava: Hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP), Nacionalnoga klirinškog sustava (NKS), EuroNKS-a i sustava TARGET2. Funkcioniranje platnog prometa u Republici Hrvatskoj uređeno je nizom propisa, među kojima ističemo Zakon o platnom prometu (NN 66/18) i Zakon o elektroničkom novcu (NN 64/18). Hrvatska narodna banka zadužena je za reguliranje količine gotovog novca u optjecaju putem poslovnih banaka kao i za neometano funkcioniranje nacionalnoga platnog sustava.

Na novčanom tržištu poslovne banke prikupljaju slobodna novčana sredstva (ročnosti do godine dana) i pozajmljuju ih fizičkim i pravnim osobama i ostalim institucionalnim sektorima. Poslovne banke pozajmljuju novčana sredstva i međusobno za potrebe likvidnosti na tzv. međubankovnom tržištu.

Na deviznom tržištu banke spajaju domaću potražnju za inozemnom valutom i inozemnu potražnju za domaćom valutom. Osim banaka, na deviznom tržištu djeluju i ovlašteni mjenjači, čije poslovanje regulira Hrvatska narodna banka, a nadzire Ministarstvo financija – Financijski inspektorat. Ovlašteni mjenjači mogu trgovati isključivo stranom gotovinom i čekovima te samo s fizičkim osobama, a poslovne banke mogu trgovati i devizama (stranim depozitnim novcem) te s pravnim osobama. Banke, država i međunarodne institucije inozemnim valutama trguju i s HNB-om, neposredno ili na tzv. deviznim aukcijama, a HNB tim transakcijama regulira tečaj hrvatske kune.

Prema udjelu pojedinog posrednika u imovini financijskog sustava, najzastupljenije su financijske institucije u Republici Hrvatskoj kreditne institucije, među kojima se ističu banke. Osim poslovnih banaka, na tržištu su i stambene štedionice, koje potiču namjensku štednju i kreditiraju stambeno zbrinjavanje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), koja obavlja funkciju razvojne i izvozne banke te kreditne institucije iz drugih zemalja EU-a. Zajedno s kreditnim institucijama važniji financijski posrednici – mjereno udjelom u ukupnoj financijskoj imovini sustava – jesu obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, a ostali financijski posrednici obuhvaćaju osiguravajuća društva, investicijske i novčane fondove te društva za leasing i faktoring.

Osim aktivnosti regulatora HNB-a i Hanfe, za nesmetano funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava važne su i aktivnosti drugih nadzorno-regulatornih tijela te pomoćnih financijskih institucija: Hrvatske agencije za osiguranje depozita, koja nadzire sustav zaštite depozita kod bankarskih financijskih posrednika, te Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija, koja priprema zakonske prijedloge s područja financijskog poslovanja. S druge strane, interese bankarskog sektora kod nadzorno-regulatornih institucija, kao i u javnosti, zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) te Udruženje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Od ostalih institucija specijaliziranih za pružanje usluga sudionicima na financijskim tržištima te u redovitom poslovanju možemo navesti Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Središnji registar osiguranika (Regos) te Financijsku agenciju (Fina).

U Republici Hrvatskoj dominantan položaj u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, čiji rad regulira i nadzire središnja banka - Hrvatska narodna banka (HNB). Poslovne su banke najaktivnije financijske institucije, kako u platnom sustavu, tako i na sva tri financijska tržišta; tržišta novca, deviza i kapitala.

Kako se razvijalo financijsko tržište i zahvaljujući povijesnim kretanjima, postupno su se razvili i drugi oblici banaka. Depozitno-kreditne banke nazivaju se i komercijalnim bankama. Od samog naziva iščitavaju se njihove značajke i funkcije. To su banke koje posuđuju kredite gospodarstvu i stanovništvu. Osnova ove aktivnosti su kratkoročni depoziti iz svih izvora. Odobravanjem kredita ove banke, povećavaju novčanu masu. Taj se fenomen obično naziva sekundarnim novčanim tržištem, koje ima značajan utjecaj na robne novčane odnose, stabilnost tečaja nacionalne valute, a time i cjelokupni gospodarski sustav zemlje. Stoga je poštivanje načela i načela bankarskog poslovanja za svaku banku, ali i za bankarski sustav u cjelini, imperativ.

Investicijsko bankarstvo je specifična podgrana bankarstva koja povezuje tržište kapitala i potencijalne sudionike na tržištu kapitala. Uloga banke u tom procesu je dvojaka: izdavačka i posrednička. Banka na taj način sudjeluje u primarnom izdavanju financijskih instrumenata, tj. omogućuje stvaranje i izdavanje financijskih instrumenata tržištima kapitala. Isto tako, banka omogućava svojim klijentima, putem brokerskih poslova, pristup sekundarnom tržištu kapitala.

Banka, koja u svom poslovanju uključuje investicijsko bankarstvo, prvenstveno obavlja posredničku uslugu. Posredovanje banke znači da se banka pojavljuje kao agent ili kao izvršitelj treće strane. U ovom slučaju, banka sudjeluje u investicijskom bankarstvu, ali ne za sebe već za treću stranu.

Bankovni sustav Republike Hrvatske može se okarakterizirati kao bankocentrični sustav. Bankocentrični sustav podrazumijeva bankovno obavljanje većeg dijela financijskih poslova, kao i operacija te da je kapitalno tržište slabije razvijeno baš kao što je slučaj kod većine srednje razvijenih zemalja. Unutar bankovnog sustava Republike Hrvatske veću ulogu imaju velike banke i to one čiji su vlasnici inozemni, što ne mora uvijek biti slučaj.

Štedna banka je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad kao štedna banka i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Štedne banke su kreditne institucije koje u usporedbi sa bankama, imaju sužen obuhvat usluga, odnosno osim bankovnih usluga mogu obavljati usluge izdavanja garancija ili drugih jamstava, odobravanje kredita uključujući odobravanje potrošačkih i hipotekarnih kredita, trgovanje za svoj račun (instrumentima tržišta novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima te stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove), usluge platnog prometa u zemlji u skladu s posebnim propisima, usluge povezane s poslovima kreditiranja, primjerice prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje, izdavanja instrumenata plaćanja i upravljanje njima, iznajmljivanje sefova, posredovanja pri sklapanju poslova na novčarskom tržištu i slično.

Stambena štedionica je kreditna institucija koja se osniva i posluje prema odredbama Zakona o kreditnim institucijama i prema odredbama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (NN 109/97, 117/97, 76/99, 10/01, 92/05, 21/10, 15/13, 139/13, 151/14, 110/15). One su specijalizirane kreditne institucije osnovane od strane banke ili društva za osiguranje koje prikupljaju depozite od fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba štediša odobravanjem stambenih kredita uz financijsku potporu države na području Republike Hrvatske. Odobrenje za osnivanje i rad stambene štedionice, na osnovi pisanog zahtjeva, daje Hrvatska narodna banka, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti kreditne institucije (banke, stambene štedionice i štedne banke) pripadaju kategoriji K 64.19 - “Ostalo novčarsko posredovanje”. Hrvatska narodna banka izdaje kreditnoj instituciji odobrenje za rad kao banka, štedna banka ili stambena štedionica. Odobrenje za rad sadrži odobrenje za pružanje bankovnih usluga. Odobrenje za rad može sadržavati i odobrenje za pružanje osnovnih i dodatnih financijskih usluga. Nakon dobivanja odobrenja za rad kreditna se institucija može upisati u sudski registar.

Bankarski poslovi

Dvije funkcije banaka su depozitna i kreditna funkcija. Banka ima ulogu financijskog posrednika između onih koji imaju višak sredstava i onih kojima trebaju sredstva. Funkcioniraju tako da banka prima depozite klijenata koje dalje plasira u kredite drugim klijentima. Primanje novčanih depozita od najšire javnosti povlastica je banaka i njihova temeljna odrednica.

Svim drugim institucijama, tijelima ili osobama to je zabranjeno, osim štedno depozitnim institucijama koje primaju novčane depozite od stanovništva. Pravo primanja depozita razlikuje banku od svih ostalih financijskih institucija. Osim toga banke se sve više bave nedepozitnim i nekreditnim poslovima na tržištima vrijednosnih papira.

Poslovi u bankarstvu vrlo su složeni i nisu ograničeni na prikupljanje depozita i zajmova te se mogu promatrati s više perspektiva. Ipak, opće je prihvaćeno da se podjela bankovnih poslova temelji na bilančno-analitičkoj značajki, prema kojoj se bankarske aktivnosti dijele na:

−             neutralne, indiferentne ili komisijske bankarske poslove,

−             aktivne ili kreditne bankarske poslove,

−             pasivne ili mobilizacijske bankarske poslove,

−             vlastite bankarske poslove.

Klasičan primjer neutralnog bankarstva jest razmjena valuta i pružanje platnih usluga. S obzirom na dominantnu ulogu, banke ostvaruju značajniji poslovni prihod na temelju naknada za rukovanje računima i naknada za izvršene transakcije. Ipak, osnovni posao svake banke je prikupljanje depozita i plasiranje kredita, a naplata depozita predstavlja pasivni posao banke, dok je kreditiranje aktivno poslovanje.

Zbog deregulacije zakonske regulative, banke sve više prikupljaju sredstva za trgovanje vrijednosnim papirima na tržištu kapitala, što je primjer vlastitog bankarskog poslovanja. Budući da je profitabilnost temeljni i često jedini cilj svakog poduzeća koje djeluje u kapitalističkom ekonomskom planiranju, niti jedna banka nije iznimka, pa se bankovno poslovanje često gleda s gledišta profitabilnosti.

Banke su jedna od najstrože reguliranih institucija jer se financijska stabilnost odražava na nesmetano funkcioniranje institucija, tržišta i infrastrukture. Stabilnost financijskog sustava neprocjenjiva je za gospodarski rast i razvoj svake zemlje, uključujući i Republiku Hrvatsku. Financijski sektor igra važnu ulogu u gospodarskom razvoju i stoga je jedan od najreguliranijih segmenata. Svi financijski ugovori, koji su dugovnog i vlasničkog karaktera, vezani su vjerom u povećani kapital, funkcionalnost financijskog sustava i financijske ugovore.

Aktivni bankarski poslovi su poslovi u kojima banka preuzima ulogu vjerovnika odnosno odobrava kredite klijentima (dužnicima). Pozajmljeni novac od banke dužnik ima obvezu vratiti u ugovorenom razdoblju i uz unaprijed određenu kamatu. Kamata je iznos naknade koji se plaća za pozajmljeni iznos, to jest zarada banke. S obzirom na ročnost razlikujemo kratkoročne i dugoročne kredite. Kratkoročni krediti su kontokorentni, eskontni – diskontni, lombardni, rambursni, akceptni i avalni kredit, dok su dugoročni krediti hipotekarni i investicijski. Odobravanje kredita u srži je bankovnog poslovanja.

Krediti prosječno čine 60 % imovine banaka, a kreditna aktiva daleko je najvažniji dio njihove aktive. Pasivni bankarski poslovi su oni poslovi kod kojih se banka javlja u ulozi dužnika, a oni su za banku vrlo značajni jer ona putem njih prikuplja sredstva za svoje poslovanje. Kratkoročni pasivni bankarski poslovi su emisija novca, primanje depozita po viđenju, zaduživanje kod drugih banaka, primanje blagajničkih zapisa i eskontiranje vlastitih mjenica. U dugoročne poslove ubrajaju se emisija dionica, oročeni depoziti, dugoročni depoziti u vlasništvu države, javnih ustanova i institucija, izdavanje obveznica i uzimanje dugoročnih inozemnih kredita. Najveći dio pasive banke zauzimaju depoziti građana koji čine oko 75 %.

Uslužnim (neutralnim, posredničkim) poslovima banke pružaju usluge svojim komitentima i za to naplaćuju proviziju prema tarifi naknada za usluge. Ova vrsta poslova postaje sve značajnija jer nekamatni prihod koji banka ostvaruje uvelike utječe na profitabilnost banke. U neutralne bankarske poslove ubrajaju se depo poslovi, poslovi platnog prometa te kupnja i prodaja vrijednosnih papira, valuta i dragocjenih kovina za tuđi račun.

Zakonom o kreditnim institucijama definiraju se osnovne i dodatne financijske usluge

koje banke, štedne banke i stambene štedionice mogu pružati ukoliko imaju odobrenje od Hrvatske narodne banke. Kreditna institucija u zahtjevu za izdavanje odobrenja navodi koje će osnovne, ali i dodatne financijske usluge pružati. Ako određenih usluga nema na popisu osnovnih i dodatnih financijskih usluga potrebno je prije upisa usluga u sudski registar zatražiti odobrenje od Hrvatske narodne banke.

Osnovne financijske usluge jesu primanje depozita ili drugih povratnih sredstava, odobravanje kredita i zajmova, otkup potraživanja s regresom ili bez njega, financijski najam, izdavanje garancija ili drugih jamstava, trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta, platne usluge, usluge vezane uz poslove kreditiranja, izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima, iznajmljivanje sefova, posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu, sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata, upravljanje imovinom klijenta i savjetovanje, poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima, savjetovanje pravnih osoba, izdavanje elektroničkog novca te investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti.

Pregled poslovanja kreditnih institucija s naglaskom na poslovanje PBZ d.d.

Poslovanje kreditnih institucija na kraju prvog polugodišta 2021. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 2,6 milijardi kuna, što je za 51,3 % veći iznos dobiti u odnosu na isto razdoblje u 2020., navodi se u Komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvo polugodište 2021. godine. Pokazatelji profitabilnosti stoga su porasli u odnosu na njihovu vrijednost na kraju lanjskoga usporedivog razdoblja, pri čemu se prinos na imovinu (ROA) povećao s 0,8% na 1,1%, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 5,6 % na 8,1 %.

Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u tom razdoblju u odnosu na kraj 2020. za 15,5 milijardi kuna (3,4 %) i iznosila je 478,0 milijardi kuna. Najveći porast u imovini odnosio se na depozite kod Hrvatske narodne banke i na dane kredite i predujmove.

Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 3,2 % (bruto iznos) i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 3,5 % rezultiralo je daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5,4 % na kraju 2020. na 5,1 % na kraju prvog polugodišta 2021. Na smanjenje ukupnih NPL-ova utjecalo je njihovo smanjenje kod nefinancijskih društava, zbog čega se udio NPL-ova u kreditima tom sektoru smanjio s 12,5 % na 11,6 %. NPL-ovi su se nastavili povećavati u portfelju kredita kućanstvima, no zahvaljujući rastu kredita i predujmova tom sektoru udio NPL-ova zadržao se na 7,1 %.

Učinci zadržavanja dobiti i ciljanih regulatornih prilagodbi vezanih uz pandemiju u prošloj godini i nadalje su vidljivi u vrlo visokim vrijednostima ključnih pokazatelja kapitaliziranosti bankovnoga sustava. Na kraju prvoga polugodišta 2021. stopa ukupnoga kapitala bankovnoga sustava iznosila je 25,4 %, a sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od 8 %.

Likvidnost bankovnoga sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i nadalje je na visokoj razini (186,0 %), pri čemu su sve kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve. Ukupna imovina kreditnih institucija na kraju rujna 2021. iznosila je 493,0 mlrd. kuna, što je povećanje imovine u odnosu na kraj 2020. za 30,5 mlrd. kuna ili 6,6 %. Imovina je porasla kod većine kreditnih institucija.

Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 6,4 % (bruto iznos) i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 8,1 % rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5,4 % na kraju 2020. na 4,7 % na kraju rujna 2021. Na smanjenje ukupnih NPL-ova utjecalo je njihovo smanjenje kod nefinancijskih društava, zbog čega se udio NPL-ova u kreditima tom sektoru smanjio s 12,5 % na 10,7 %. NPL-ovi su se nastavili povećavati u portfelju kredita kućanstvima, no zahvaljujući rastu kredita i predujmova tom sektoru udio NPL-ova zadržao se na 7,1 %.

Poslovanje kreditnih institucija na kraju rujna 2021. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 4,0 mlrd. kuna, što je za 59,3 % veći iznos dobiti u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini. Pokazatelji profitabilnosti stoga su porasli u odnosu na njihovu vrijednost na kraju prethodnog usporedivog razdoblja (2020. godine). Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 0,8 % na 1,1 %, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 5,5 % na 8,3 %.

Učinci zadržavanja dobiti i ciljanih regulatornih prilagodbi vezanih uz pandemiju u prošloj godini i nadalje su vidljivi u vrlo visokim vrijednostima ključnih pokazatelja kapitaliziranosti bankovnog sustava. Na kraju rujna 2021. stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,6 %, a sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od 8 %.

Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i nadalje je na visokoj razini (206,9 %), pri čemu su sve kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve.

Komercijalne banke predstavljaju najveću skupinu depozitnih institucija mjereno veličinom aktive. Veći broj banaka nalazi se u stranom vlasništvu. U 2021. godini na popisu kreditnih institucija odnosno banaka koje imaju odobrenje za rad nalazi se 20 banaka. Od 2010. godine do 2018. godine broj kreditnih institucija smanjio se za 5 zbog provedbe tri pripajanja, stečaja i likvidacije. U listopadu 2018. godine Privrednoj banci pripojena je Veneto banka. Osim toga što PBZ ima odobrenje za rad kao banka, od strane Hrvatske narodne banke ima odobrenje za rad kao stambena štedionica, a uz nju se još nalaze Raiffeisen i Wüstenrot banka.

Već su kvartalna izvješća nekoliko većih banaka jasno naznačila da je 2021.godina i za taj sektor u znaku rezultatskog oporavka, a zbirni podaci Hrvatske narodne banke za prvih devet mjeseci to su samo potvrdili.

Rezultati pokazuju, uz ostalo, da ni jedna banka nije iskazala gubitak, dok ih je u isto vrijeme godinu ranije s “minusom” poslovalo pet, a u 2019. jedna (Croatia banka). Četvrtina ukupne dobiti sektora odnosi se na Zagrebačku banku. Na dosegnutih 131 milijardu kuna aktive Zaba je ostvarila 1,07 milijardi kuna dobiti. To je gotovo 200 milijuna više nego godinu ranije, ali približno toliki je i zaostatak za ostvarenjem dvije godine ranije.

Analizirajući poslovanje u 2021. godini, za otprilike 200 milijuna veću dobit nego godinu ranije bilježi i Privredna banka (778 milijuna kuna) koja je 2021. godine imovinom prekoračila 100 milijardi kuna. No, u slučaju PBZ-a dobit je u usporedbi s rekordnom 2019. godinom (1,21 milijarda kuna u prva tri kvartala) i dalje 35 % slabija.

Od vodeće bankarske trojke samo je Erste neto zaradom nadmašio i 2019. godinu. Iskazanih 808 milijuna kuna dobiti (u 2020. nepunih 300) za tu je banku rekordan 9-mjesečni rezultat, a time je prvi put pretekla i PBZ. Snažan oporavak dobiti bilježe i OTP i Raiffeisen banka; OTP je iskazao 486 milijuna (2020. godine 275), a RBA 307 milijuna kuna (2020. godine 69). Obje su se time rezultatski jako približile 2019. s tim da su ovogodišnji profiti ostvareni na osjetno većoj aktivi.

Ukupna je imovina svih kreditnih institucija od početka 2021. godine povećana za 30 milijardi, na 493 milijarde kuna. Uz taj 6,6-%tni rast zamjetno je da većina banaka bilježi porast imovine. Kod dvije najveće on je nešto sporiji od ukupnog tržišta; oko 5,5 %.

Istodobno, u skupini velikih samo je Erste imao dvoznamenkast rast aktive (više od 12 %), ali znatno brže od tržišnog prosjeka povećala ju je i Hrvatska poštanska banka (9,3 %) koja je usto s 206 milijuna kuna dobiti nadmašila 2020.tu godinu ali i rezultat 2019. godine. Rastom imovine od ostalih su prednjačile KentBank (gotovo 16 %) te Istarska kreditna banka (14 %) i Karlovačka (12 %). Nasuprot tome, kod J&T banke je zamjetan nastavak kopnjenja aktive, i to za 23 %, na 800 milijuna kuna.

Kao i aktiva, bruto krediti i predujmovi na razini cijelog sektora povećani su 2021. godine za više od 6 %. Kako su istodobno neprihodujući krediti smanjeni, udjel tzv. loših kredita spustio se sa 5,4 % na kraju 2020. na 4,7 % krajem rujna 2021. godine. To smanjenje posljedica je pada neprihodujućih kredita poduzećima, čiji se udjel spustio s 12,5 na 10,7 %. Kod stanovništva NPL-ovi i dalje blago rastu, ali se njihov udjel zbog istodobnog rasta kreditnog portfelja zadržao na 7,1 %.

Zbirni podaci potvrđuju i nastavak trenda smanjenja kamatnih prihoda (8 milijardi kuna prema 8,4 milijarde u devet mjeseci 2020.), s tim da je zbog istog smjera kamatnih rashoda pad neto prihoda od kamata ublažen. Usto, taj je pad nadomjestio porast neto prihoda od provizija i naknada (2,7 prema 2,4 milijarde kuna).

Prema dobiti PBZ je druga najveća banka u Republici Hrvatskoj. Ponuda usluga orijentirana je na građane i poduzeća koja se dijele na mala, srednja i velika poduzeća. Privredna banka Zagreb je kreditna institucija sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta

50. Osnovana je 21. prosinca 1989. godine na Osnivačkoj skupštini banke. Članica je Intesa Sanpaolo Grupe, te je također nagrađena raznim nagradama i priznanjima od financijskih svjetskih časopisa The Bankera, Euromoneya, Global Financea i Hrvatske gospodarske komore. Uplaćeni temeljni kapital iznosi 1.907.476.900,00 kuna, a podijeljen je na 19.074.769 dionica čija je nominalna vrijednost 100,00 kuna po dionici.

PBZ ima široku ponudu usluga za sve građane to jest fizičke osobe. Ako imaju otvoren tekući ili žiro račun, postoji mogućnost uzimanja kredita po različitim uvjetima, ali i namjeni, nude im se i ulaganja, štednja, a osim toga mogu ugovoriti razne oblike osiguranja primjerice životno osiguranje, putno zdravstveno osiguranje, osiguranje platnih kartica i slično. Osim navedenih usluga, imaju i mogućnost uvida u stanje računa putem mobilnog i internetskog bankarstva za koji banka naplaćuje određeni iznos naknade.

Drugi institucionalni sektor klijenata banke jesu poduzeća odnosno pravne osobe. Kako bi poduzeća pokrenula posao potreban im je kapital, a u tome traže pomoć banke. U sklopu PBZ osnovan je Online Sinergo desk, koji je namijenjen poduzetnicima. Pozivom je moguće dogovoriti sastanak s djelatnikom banke. Osim toga moguće je izdati potvrde po transakcijskom računu bez odlaska u banku. Izdavanje potvrda funkcionira pozivom u banku ili emailom nakon čega je moguće izdati primjerice potvrdu o solventnosti, urednosti poslovanja, otvorenom transakcijskom računu i slično.

Kada su u pitanju rezultati za 2021. godinu; PBZ je u prvom tromjesečju prošle godine ostvarila dobit prije oporezivanja od 275,1 milijuna kuna, što je 16,2 % manje nego u prvom kvartalu 2020. godine, pokazuju podaci iz konsolidiranog nerevidiranog financijskog izvještaja PBZ-a.

PBZ-ov kamatni prihod u prva tri mjeseca 2021. godine iznosio je 698 milijuna kuna, dok kamatni rashod iznosi 71 milijun kuna. Neto prihod od provizija i naknada PBZ grupe u istom razdoblju iznosi 314,2 milijuna kuna. PBZ grupa je tijekom prva tri mjeseca prošle godine ostvarila neto prihod od financijske imovine i financijskih obveza koje se drže radi trgovanja u iznosu od 75 milijuna kuna.

Sama Privredna banka Zagreb d.d. ostvarila je u prvom kvartalu dobit prije oporezivanja od 239,5 milijuna, a nakon oporezivanja 195,4 milijuna kuna. To je 10,2 % manje nego prošle godine. PBZ je druga po veličini banka u Hrvatskoj, a u vlasništvu je talijanske bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, koja drži oko 97,5 % dionica. Manjinski dioničari imaju oko 2,2 % dionica, a među njima su neki obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, dok je 0,3 % trezorskih dionica.

Svakako su zanimljivi i financijski rezultati Intese Sanpaolo za cijelu godinu 2021., a koji odražavaju jedinstveni i otporni poslovni model Grupe kao europskog lidera u upravljanju i zaštiti imovine, snažno usmjeren na provizije, visoko učinkovit i niski rizik. Čak i pod stresom pandemije i uz uspješno spajanje UBI Banca, Intesa Sanpaolo nastavila je ostvarivati izvrsne rezultate, dodatno jačajući svoju bilancu i nagrađujući dioničare.

Neto dobit bilježi porast osam uzastopnih godina, uz isplatu 19 milijardi eura dividende u novcu za razdoblje 2014.-2021. U 2022. godini Banka će ostvariti neto dobit iznad 5 milijardi eura, s omjerom isplate dividende od 70 %. Naglasci iz rezultata 2021.:

−             najbolja godina od 2007. s neto dobiti od 4,2 milijarde eura (povećanje 19 % u odnosu na 2020. godinu),

−             2,9 milijardi eura isplaćenih dividendi u novcu za 2021. godinu, što je jednako omjeru isplate od 70 %,

−             najbolja godina za operativnu dobit  i operativnu maržu,

−             najbolja godina ikad što se tiče provizija (porast 9,3 % u odnosu na 2020. godinu) s rastom financijske imovine klijenata od 90 milijardi eura za poticanje poslovanja upravljanja imovinom u budućnosti,

−             smanjenje operativnih troškova, s smanjenjem troškova/prihoda na 52,5 %.

Banka je zadržala najbolju kapitalnu poziciju u klasi, s redovnim osnovnim kapitalom od 15,2 %. U 2021. bruto NPL je smanjen za 5,7 milijardi eura na godišnjoj razini. Najniži bruto priljevi NPL-a bili su povezani sa snažnim povećanjem pokrivenosti NPL-a, kao i najnižim bruto stanjem i omjerima NPL-a, među najboljima u Europi.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

1.            Dragičević A.: Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, (1991)

2.            Leko, V.: Financijske institucije i tržišta, Zagreb, (2004)

3.            Leko V.: Financijske institucije i tržišta, Zagreb, Gvido prister, (2008)

4.            Leko V., Stojanović A.,: Banka: Definiranje banaka, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, (2018)

5.            Leko V., Stojanović A.,: Bankovni poslovi, Uslužni, izvanbilančni poslovi i nekamatni prihodi banaka, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, (2018)

6.            Klačmer Č. M., Cingula M.,: Tržište novca, Banke U: Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, Financijske institucije i tržište kapitala (2009)

7.            Rose, P.S.: Commercial bank Menagement, Richard D. Irwin, INC, (1991)

8.            Gregurek, M. i Vidaković N.: Bankarsko poslovanje, Zagreb: RriF, (2011)

9.            Saunders A., Cornett M.M.: Komercijalne banke, Definicija komercijalne banke U: Masmedia, (2006)

10.          Zakon o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20)

11.          Zakon o platnom prometu (NN 66/18)

12.          Zakon o elektroničkom novcu (NN 64/18)

13.          Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (NN 109/97, 117/97, 76/99, 10/01, 92/05, 21/10, 15/13, 139/13, 151/14, 110/15)

14.          Financijska tržišta i institucije: Moderno viđenje

15.          https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/B/Banka

16.          https://www.hub.hr/hr/o-bankarstvu-u-rh

17.          https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/financijska-stabilnost/uloge-i-suradnja/financijski-sustav-rh

18.          https://psc.hr/kreditne-institucije/

19.          https://www.hnb.hr/-/komentar-kretanja-u-bankovnom-sustavu-za-prva-tri-tromjesecja-2021

20.          https://www.hnb.hr/-/u-prvih-sest-mjeseci-ove-godine-dobit-kreditnih-institucija-iznosila-je-2_6-milijardi-kuna

21.          https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/dobit-pbz-a-nakon-oporezivanja-275-1-milijun-kuna-15069454

22.          https://www.pbz.hr/gradjani/press/priopcenja-i-novosti/isp-rezultati-2021.html